Poziv članovima na svečanu sjednicu HMI-a

Svečana sjednica Hrvatskoga mariološkog instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održati će se u utorak 25. siječnja, u 18 sati, u Dvorani I Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, Vlaška 38, uz poštivanje važećih epidemioloških mjera za ulazak i boravak u zgradi Fakulteta.

Božićna čestitka

Uz želju da poput Marije Isusa nosimo u svojim srcima nasljedujemo ga u svojim životima
svim članovima HMI-a i posjetiteljima naše web-stranice želimo

Sretan Božić i Božjim blagoslovom ispunjenu novu godinu 2022.!

prof. dr. sc. Ivan Karlić
izv. prof. dr. sc. s. Valerija Kovač

Održan znanstveni skup o biskupu Jeronimu Mileti

U Šibeniku je u subotu 6. studenog u Interpretacijskom centru Civitas Sacra, održan znanstveni skup „Charitas Christi urget nos“ prigodom 150. obljetnice rođenja dr. Jeronima Milete, franjevca konventualca, šibenskog biskupa i apostolskog administratora jugoslavenskog dijela Zadarske nadbiskupije. Skup su organizirali: Zadarska nadbiskupija, Šibenska biskupija i Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca.

Prvo predavanje na skupu imao je na temu „Biografski podatci o biskupu fra Jeronimu Mileti“, fra Ivan Bradarić. Fra Ljudevit Anton Maračić govorio je na temu „Šibenski sveti Frane – stanište “dobrih duhova” Prof. dr. sc. Ivan Karlić i prof. dr. sc. s. Valerija Kovač imali su izlaganje na temu „Spisi fra Jeronima Milete u Arhivu šibenskog samostana sv. Frane“.

Dr. Zlatko Vlahek govorio je na temu „Liturgijski doprinosi fra Jeronima Milete Redu franjevaca konventualaca“, a dr. sc. Margareta Matijević na temu „Osvrt na prilike i neprilike katolika Šibenske biskupije 1945. – 1947“.

Doc. dr. sc. Zdenko DUNDOVIĆ i doc. dr. sc. Elvis RAŽOV: izlaganje su imali na temu „Korizmene poslanice biskupa Jeronima Milete u Dijecezanskome listu Šibenske biskupije – povijesno-dogmatska analiza“. Doc. dr. sc. Arkadiusz KRASICKI na temu “Žena jaka” (Izr 31,10) – biblijsko utemeljenje korizmene poruke biskupa Milete iz 1934. godine“. Dr. sc. Ivan Armanda izlagao je na temu „Suradnja biskupa fra Jeronima Milete i sestara benediktinki u Šibeniku“ Doc. dr. sc. Daniel Patafta je govorio na temu Biskup Jeronim Mileta i starokatolici u Šibenskoj biskupiji“. Dr. sc. Mario Jareb i Branimir Zmijanović izlagali su na temu “Talijanski zločin u Primoštenu 16. studenoga 1942. i uloga biskupa Milete i Katoličke Crkve u zaštiti stanovništva primoštenskog kraja“.

Sudionici znanstvenog skupa u podne u samostanu svetog Frane imali molitvu na grobu biskupa Jeronima Milete. Skup je završio misnim slavljem u katedrali svetog Jakova koje je predvodio šibenski biskup Tomislav Rogić.

U homiliji je prikazao životni put biskupa Milete. Naglasio je kako je njegov život bio borba za vjeru i svjedočanstvo ljubavi Božje. Ni stradanja kroz koja je prolazio, ni smjene svjetskih vladara, niti ikakve druge neprilike i neimaštine, i strahovi, prijetnje, ugroze nisu ga poljuljale da ostane Bogu vjeran.

Biskup Mileta uspio je cijeli život živjeti nadahnut Kristovim riječima upućenim apostolima: „Neka se ne uznemiruje srce vaše! Vjerujte u Boga i u mene vjerujte! – Ja sam Put, Istina i Život“, poručio je biskup Rogić.

Preuzeto s portala Šibenske biskupije

Znanstveni skup o 150. obljetnici rođenja biskupa Jeronima Milete – program

Znanstveni skup o 150. obljetnici rođenja fra Jeronima Milete, OFMConv, biskupa šibenskog i apostolskog administrator zadarske nadbiskupije “Caritas Christi urget nos”
Šibenik, CIVITAS SACRA, 6. studenoga 2021.

Program

09.30 – Otvaranje Znanstvenoga skupa i pozdravni govori
10.00 – Fra Ivan BRADARIĆ: Biografski podatci o biskupu fra Jeronimu Mileti
10.20 – Fra Ljudevit Anton MARAČIĆ: Šibenski sveti Frane – stanište “dobrih duhova”
10.40 – Prof. dr. sc. Ivan KARLIĆ – prof. dr. sc. s. Valerija KOVAČ: Spisi fra Jeronima Milete u Arhivu šibenskog samostana sv. Frane
11.00 – Pauza
11.20   Dr. theol. Zlatko VLAHEK: Liturgijski doprinosi fra Jeronima Milete Redu franjevaca konventualaca
11.40 – Dr. sc. Margareta MATIJEVIĆ: Osvrt na prilike i neprilike katolika Šibenske biskupije 1945. – 1947.
12.00 – SAMOSTAN SV. FRANE: Molitva na grobu biskupa Milete
12.30 – Ručak za sudionike skupa

15.00 – Doc. dr. sc. Zdenko DUNDOVIĆ – doc. dr. sc. Elvis RAŽOV: Korizmene poslanice biskupa Jeronima Milete u  Dijecezanskome listu Šibenske biskupije – povijesno-dogmatska analiza
15.20 – Doc. dr. sc. Arkadiusz KRASICKI: “Žena jaka” (Izr 31,10) – biblijsko utemeljenje korizmene poruke biskupa Milete iz 1934. godine
15.40 – Dr. sc. Ivan ARMANDA: Suradnja biskupa fra Jeronima Milete i sestara benediktinki u Šibeniku
16.00 – Pauza
16.20 – Doc. dr. sc. Daniel PATAFTA: Biskup Jeronim Mileta i starokatolici u Šibenskoj biskupiji
16.40 – Dr. sc. Mario JAREB – Branimir ZMIJANOVIĆ: Talijanski zločin u Primoštenu 16. studenoga 1942. i uloga biskupa Milete i Katoličke Crkve u zaštiti stanovništva primoštenskog kraja
17:00   Rasprava i zatvaranje Znanstvenoga skupa
18.00 – KATEDRALA: Sveta misa
19.00 – Večera za sudionike skupa

Organizacijski odbor:

doc. dr. sc. Zdenko Dundović, Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru, predsjednik
prof. dr. sc. Ivan Karlić, Hrvatski mariološki institut KBF-a u Zagrebu
fra Ivan Bradarić, Samostan sv. Frane u Šibeniku
don Marinko Mlakić, Šibenska biskupija

Programski odbor:

prof. dr. sc. Ivan Karlić, Hrvatski mariološki institut KBF-a u Zagrebu, predsjednik
doc. dr. sc. Zdenko Dundović, Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru
izv. prof. dr. sc. Valerija Kovač, Hrvatski mariološki institute KBF-a u Zagrebu
doc. dr. sc. Ante Gverić, Državni arhiv u Zadru
don Oleg Petrović, Biskupijski arhiv Šibenik

Pokrovitelji:

Zadarska nadbiskupija
Šibenska biskupija
Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca
Samostan sv. Frane, Šibenik

 

Kongres “Maria tra teologie e culture oggi” – Knjižica sažetaka Hrvatske jezične sekcije

Članovi HMI-a su u skupini Hrvatske jezične sekcije održali izlaganja na 25. međunarodnom mariološko-marijanskom kongresu PAMI s temom: “Maria tra teologie e culture oggi. Modelli, comunicazioni, prospettive”. U priloženoj knjižici nalaze se program kongresa i sažeci izlaganja Hrvatske jezične sekcije.

PAMI-Kongres-knjizica-sazetaka-n

Održan XXV. međunarodni kongres „Marija među teologijama i kulturama danas“

„Maria tra teologie e culture oggi. Modelli, comunicazioni, prospettive” bila je tema XXV. međunarodnog mariološko-marijanskog kongresa, koji je organizirala Papinska međunarodna marijanska akademija (PAMI) od 8. do 11. rujna. Kongres je u cijelosti održan „online“ i okupio je oko 300 prijavljenih sudionika iz različitih marioloških društava i instituta diljem svijeta.

Kongres je u srijedu 8. rujna otvorio predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu kardinal Gianfranco Ravasi, koji je uz svoju osobnu poruku, pročitao prigodno pismo pape Franje svim sudionicima. Pozdrave su potom izrekli generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fussarelli, predsjednik PAMI-ja prof. dr. Stefano Cecchin i tajnik prof. dr. Gilberto Cavazos-Gonzales. Uvodno predavanje o kulturalnim interakcijama mariološko-marijanskih kongresa PAMI-ja održao je mariolog Salvatore Perrella.

Kongres se sastojao od plenarnih predavanja, koja su se održavala u poslijepodnevnim satima, i rada po jezičnim sekcijama, koje su bile prilagođene različitim vremenskim zonama. Nakon tematskog predavanja o Mariji u suvremenim teologijama i kulturama dogmatičara Alfonsa Langelle, ostali izlagači predstavili su lik Marije u pojedinim kulturama svijeta: u kulturama s područja engleskog jezika, španjolskog jezika, portugalskog jezika, njemačkog jezika, francuskog jezika; u kulturama slavenskoga svijeta i arapsko-kršćanskoga područja; u kulturama Afrike i Azije.

Među sedam sekcija koje obuhvaćaju gotovo čitav katolički svijet, sudjelovala je Hrvatska jezična sekcija sastavljena od članova Hrvatskog mariološkog instituta KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Devetero hrvatskih izlagača prezentiralo je svoje teme u prijepodnevnim satima 10. i 11. rujna. Na početku rada članove sekcije pozdravio je predsjednik PAMI-ija Cecchin, koji je istaknuo važnost fra Karla Balića za PAMI te pohvalio Hrvatski mariološki institut zbog redovitog sudjelovanja na svim međunarodnim kongresima do sada. Pozdravnu riječ uputio je zatim predstojnik HMI-a prof. dr. sc. Ivan Karlić dajući kratak osvrt na djelovanje i planove HMI-a. U ime dekana i svoje osobno ime Hrvatskoj sekciji obratio se i prodekan za znanost KBF-a doc. dr. sc. Branko Murić naglasivši teološku važnost teme kongresa i mariologije općenito.

Raznolike teme hrvatskih izlagača mogu se sažeti u dvije grupe. Jedna skupina analizirala je lik Marije u različitim vidovima kulture hrvatskoga naroda: „Blažena Djevica Marija u glazbenom opusu mo. Blaženka Juračića“ (prof. dr. sc. s. Katarina Koprek); „Arhetipski likovi i tituli Marije u vjeri i pobožnosti naroda Božjega iz perspektive 20. stoljeća“ (dr. Josip Šimić), „Lik Marije u neobjavljenim homilijama Tomislava J. Šagi-Bunića“ (doc. dr. sc. Anto Barišić).

Druga izlaganja obuhvaćala su šire područje kulture u Europi, koja na svoj način ima utjecaja na kulturu u hrvatskome narodu: „Marija u sekularnoj kulturi. Teološko čitanje romana ‘Evanđelje po Mariji’ autora Colma Toibina“ (prof. dr. sc. Ivan Karlić – izv. prof. dr. sc. s. Valerija Kovač); „Blažena Djevica Marija u feminističkoj podkulturi“ (doc. dr. sc. Daniel Patafta); „Pohođenje Marijino kao nadahnuće za novu evangelizaciju“ (dipl. theol. Lidija Miler); „Lik Marije u pokretu Maria 2.0“ (mag. theol. s. Tea Barnjak – mag. theol. Milan Gelo).

Kongres je zaključen plenarnom raspravom održanom u subotu 11. rujna u predvečerje. Najprije su predstavnici jezičnih sekcija prezentirali rad i zaključke svojih skupina. Hrvatsku sekciju predstavila je izv. prof. s. Valerija Kovač. Kao zaključak kongresa istaknuto je kako je Marijin lik veoma prisutan u različitim kulturama katoličkoga svijeta, ali i da postoje opasnosti i stvarna zastranjenja u samim procesima inkulturacije. Zatim je predsjednik Cecchin izložio aktualne planove djelovanja PAMI-ja, nakon čega se najviše razgovaralo o kriterijima za obrazovanje na području mariologije.

Izv. prof. s. Valerija Kovač

 

 

 

U tijeku međunarodni kongres PAMI “Marija među teologijama i kulturama danas”

U tijeku je održavanje 25. međunarodnoga mariološko-marijanskog kongresa „Maria tra teologie e culture oggi. Modelli, comunicazioni, prospettive”, koji je organizirala Papinska međunarodna marijanska akademija (PAMI).

Kongres, koji se u cijelosti održava online, okupio je oko 300 prijavljenih sudionika iz različitih marioloških društava i instituta gotovo iz cijeloga svijeta. Skup je u srijedu 8. rujna otvorio predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu kardinal Gianfranco Ravasi, koji je uz svoju osobnu poruku pročitao i prigodno pismo pape Franje svim sudionicima kongresa. Pozdrave su izrekli i generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fussarelli te predsjednik PAMI-ja fra Stefano Cecchin kao i tajnik fra Gilberto Cavazos-Gonzales.

Uvodno predavanje o važnosti mariološko-marijanskih kongresa koje organizira PAMI održao je talijanski mariolog Salvatore Perrella.

Kongres se sastoji od plenarnih predavanja, koji se održavaju u poslijepodnevnim satima, i rada po jezičnim sekcijama, koje su prilagođene različitim vremenskim zonama. Među sedam sekcija koje okupljaju gotovo čitav katolički svijet, sudjeluje Hrvatska jezična sekcija sastavljena od članova Hrvatskoga mariološkoga instituta. Devetero hrvatskih izlagača prezentirat će svoje teme u prijepodnevnim satima 10. i 11. rujna.

Kongres će biti zaključen plenarnom raspravom u subotu 11. rujna poslijepodne. Razmišljati će se o tekućim mariološko-marijanskim pitanjima, a predstavnici jezičnih skupina prezentirat će radove i zaključke svojih skupina.

S. Valerija Kovač

Poruka pape Franje sudionicima: Messaggio di papa Francesco (pami.info)

Pozdravni govor kardinala Gianfranca Ravasija: Inaugurazione Card. Ravasi (pami.info)

 

Papina poruka sudionicima kongresa PAMI

Marija nas uči slušati tihi vapaj zaboravljenih; ona je majka svih ljudi, bez obzira na etničku pripadnost ili nacionalnost – istaknuo je papa Franjo u poruci sudionicima 25. međunarodnog mariološko-marijanskog kongresa koji se održava on line od 8. do 11. rujna, o temi „Marija među teologijama i kulturama danas. Modeli, komunikacije, perspektive“. Na skupu, koji je organizirala Papinska međunarodna marijanska akademija okupilo se oko 300 predstavnika marioloških društava i znanstvenika iz cijeloga svijeta.

Izrazivši na početku poruke radost zbog održavanja skupa, iako na drugačiji način, Papa je napomenuo da njihova radost, međutim, ne smije zaboraviti brojnu braću i sestre koji žive u velikim teškoćama, otežanima pandemijom. Istinska radost koja dolazi od Gospodina uvijek daje prostora glasu zaboravljenih, kako bi se zajedno s njima izgradila bolja budućnost. Marija, u ljepoti evanđeoskoga nasljedovanja i služenju općem dobru čovječanstva, uvijek odgaja za slušanje tih glasova, i ona sama postaje glas onih bez glasa kako bi rodila novi svijet, u kojemu smo svi braća, u kojemu ima mjesta za svakog odbačenog u našim društvima – napomenuo je Papa navodeći riječi iz enciklike ‘Fratelli tutti’.

Spomenuvši više od 60 godina djelovanja Papinske međunarodne marijanske akademije, papa Franjo je istaknuo da je mariologija nužna prisutnost u dijalogu među kulturama, sposobna poticati bratstvo i mir. Znamo da su teologija i kultura kršćanskoga nadahnuća bile na visini svojega poslanja kada su znale vjerno živjeti na granici. Marija ima svoju posebnu prisutnost na granicama; ona je majka svih ljudi, bez obzira na etničku pripadnost ili nacionalnost. Marijin lik tako postaje uporište za kulturu sposobnu nadvladati prepreke koje mogu stvoriti podjele. Stoga nas na putu te kulture bratstva Duh potiče da ponovno prihvatimo znak utjehe i sigurne nade koja ima ime, lice i srce Marije, žene, učenice, majke i prijateljice – istaknuo je Papa napominjući da otajstvo koje Marija sadrži u sebi jest samo otajstvo Riječi utjelovljenoga Boga. (Vatican News – aa)

Na kongresu sudjeluju i članovi Hrvatskoga mariološkoga instituta putem Hrvatske jezične sekcije.

XXV. međunarodni mariološko-marijanski kongres: program

XXV. međunarodni mariološko-marijanski kongres “Maria tra teologie e culture oggi. Modelli, comunicazioni, prospettive”, kojega organizira Pontificia Academia Mariana Internationalis (PAMI), održati će se u online-modusu od 8. do 11. rujna 2021. godine.  Program kongresa sastoji se od plenarnih izlaganja koji će se zbog različitih vremenskih zona održati u poslijepodnevnim satima, te od izlaganja u pojedinim jezičnim sekcijama koje su predviđene u prijepodnevnim satima. Članovi Hrvatskoga mariološkoga instituta sudjelovati će svojim izlaganjima u Hrvatskoj jezičnoj sekciji.

Više o programu na linku: https://www.pami.info/programma

 

I. SESSIONI PLENARIE – PLENARY SESSION

 

 Mercoledì  8 settembre  –  Wednesday 8 September – h. 15.00

 Cardinale Gianfranco Ravasi, Inviato del Santo Padre papa Francesco
Prolusione
Opening Speech

Stefano Cecchin, O.F.M., Presidente della Pontificia Academia Mariana Internationalis
Presentazione del Congresso – proposte e programmi
Presentation of the Congress – Proposals and Programs

Salvatore M. Perrella, O.S.M, Associazione Mariologica Interdisciplinare Italiana (AMI)
25 anni di Congressi: quali interazioni culturali?
25 Years of Congresses: What Cultural Interactions?

 

Giovedì  9 settembre  –  Thursday 9 September – h. 15.00           

 

Alfonso Langella, Pontificia Facoltà Teologica dell’Italia Meridionale
La mariologia tra teologie e le culture

Gloria Falcão Dodd, USA, Mariological Society of America
Mary in English speaking cultures

Giorgina Onofre Villalba, M.D.D., Centro Mariano de los Siervos de María, Mexico
María en las culturas de lengua española

Paulin Poucouta (Congo Brazzaville), Association des Théologiens Africains (A.T.A.), Abidjan
La Vierge Marie dans le traditions culturelles Africaine

 

Venerdì  10 settembre  –  Friday 10 September – h. 15.00          

 

Manfred Hauke, Deutsche Arbeitsgemeinschaft für Mariologie (DAM)
Maria in der deutschsprachigen Kultur der Gegenwart

Janusz Królikowski, Polskie Towarzystwo Mariologiczne, Polonia
Maria nel mondo slavo di oggi

Valdivino Guimarães, CSSR, Academia Marial de Aparecida, Brasile
Maria na cultura da língua portuguesa

Jean Louis Barré, S.M., Société Française d’Etudes Mariales (SFEM)
La Vierge Marie dans la culture française aujourd’hui

 

Sabato  11 settembre  –  Saturday 11 September

h. 15.00

 

Denis Sahayaraj Kulandaisamy, OSM, Preside della Pontificia Facoltà Teologica Marianum – Roma
Nuove frontiere: Maria nel mondo asiatico
New Fronteers: Mary in Asia

Ayyoub Chehwan, maronita, Bible Society Center, Beirut – Lebanon
Maria nel mondo arabo cristiano
Mary in Arabic Christianity

Gian Matteo Roggio, MS, Pontificia Academia Mariana Internationalis
Sintesi e prospettive
Synthesis and Prospects

 

h. 16.30

Dialogo e Assemblea dei partecipanti
Dialogue and Assembly of participants

 

II. IZLAGANJA HRVATSKE JEZIČNE SEKCIJE – CROAZIA – CROATIAN
      RELAZIONI DELLA SEZIONE DELLA LINGUA CROATA

 

Petak 10 Rujan – Venerdì  10 settembre  –  Friday 10 September – h. 8.30 (croatian time)

 

Prof. dr. sc. Ivan Karlić – izv. prof. dr. s. Valerija Kovač
Marija u sekularnoj kulturi. Teološko čitanje romana „Evanđelje po Mariji“ Colma Tóibina
Maria nella cultura secolare. Una lettura teologica del romanzo „Il testamento di Maria“ di Colm Tóibin

Prof. dr. sc. s. Katarina Koprek
Blažena Djevica Marija u glazbenom opusu mo. Blaženka Juračića
La Beata Vergine Maria nell’opera musicale di maestro Blaženko Juračić

Dr. Josip Šimić
Arhetipski likovi i tituli Marije u vjeri i pobožnosti naroda Božjega iz perspektive 20. stoljeća
Figure e titoli archetipi di Maria nella fede e pietà del popolo di Dio nella prospettiva di XX secolo

 

​Subota 11 Rujan – Sabato  11 settembre  –  Saturday 11 September – h. 8.30 (croatian time)

 

Doc. dr. sc. Anto Barišić
Lik Marije u neobjavljenim homilijama Tomislava J. Šagi-Bunića
La figura di Maria nelle omelie non pubblicate di Tomislav J. Šagi-Bunić

Doc. dr. sc. Daniel Patafta
Blažena Djevica Marija u feminističkoj podkulturi
La Beata Vergine Maria nella subcultura feminista

Dipl. theol. Lidija Miler-
Pohođenje Marijino kao nadahnuće za novu evangelizaciju
La visitazione di Maria come ispirazione per la nuova evangelizzazione

Mag. theol. s. Tea Barnjak – Mag. theol. Milan Gelo
Lik Marije u pokretu Maria 2.0
La figura di Maria nel movimento Maria 2.0

 

“Živo vrelo” o Uznesenju BDM u nebo

Novi broj liturgijsko-pastoralnog lista “Živo vrelo” posvećen je temi Uznesenja BDM u nebo, koju je nekoliko autora predstavilo iz različitih vidova. Među njima su  i članice HMI-a:

S. Nela Gašpar piše o kontekstu, značenju i smislu dogme Uznesenja BDM u nebo: “Marija u otajstvu uznesenja”.

S. Valerija Kovač u tekstu “Od zemaljskoga završetka do nebeske ekstaze” piše o remek-djelima likovne umjetnosti u kojima je interpretirana tema Uznesenja BDM.