Preminula s. Cecilija (Dragica) Pleša

Redovnica Družbe sestara Naše Gospe s. Cecilija (Dragica) Pleša i dugogodišnja članica Hrvatskoga mariološkog instituta preminula je u subotu, 18. svibnja 2024. u Zagrebu, u 79. godini života i 54. godini redovništva, izvijestili su iz tajništva Družbe.

Sprovod će biti u utorak, 21. svibnja 2024. godine u 12:30 na Miroševcu u Zagrebu. Misa zadušnica bit će slavljena nakon sprovoda u crkvi sv. Leopolda Mandića.

Životopis

Cecilija (Dragica) Pleša rođena je u Ramljanima kod Otočca 17. travnja 1946. godine. Prve redovničke zavjete položila je 5. kolovoza 1970., a doživotne zavjete 1975. godine.

Članica je prve grupe studenata na Institutu za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, koji je otvoren 1963. godine, gdje je 1967. postigla diplomu s nazivom diplomirani crkveni glazbenik. Na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je solo pjevanje u klasi prof. Marije Borčić, te orgulje u klasi prof. Žarka Dropulića, pri čemu sa obje diplome postiže stručni naslov: akademski muzičar – profesor glazbe.

Od 1975. do 2005. godine radila je kao pedagoginja na Institutu za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je predavala pjevanje i orgulje.

Osim pedagoškim radom, bavila se i interpretacijom sakralne glazbe u ansamblu „Collegium pro musica sacra“, u kojem je djelovala od njegova osnutka 1972., te u svim projektima surađivala kao vokalna solistica i umjetnička suradnica, a od 1999. godine i kao umjetnička voditeljica.

Svoju pjevačku karijeru (mezzosopran) ostvarila je u tome ansamblu koncertima i samostalnim nastupima u zemlji i inozemstvu (Europa, Kanada, Amerika). Njezin je umjetnički rad dokumentiran s više snimaka, među kojima se posebno ističu „Pjevajte Gospodu“ (1974.), „Najljepše Mariji“ (1978.), „Zemljo moja“ (1982), „Sacrae cantiones“, „14 odabranih moteta I. M. Lukačića“ (1987.) i „Sacrae cantiones, integralna izvedba 27 moteta I. M. Lukačića“ (1993.). U 2000. jubilejskoj godini Isusa Krista zajedno sa s. Imakulatom Malinka (Duo sestara Naše Gospe) snimila je album „Emanuel – S nama Bog“.

Najnoviji nosač zvuka pod nazivom „Biblijske pjesme Antonina Dvořáka“, uz klavirsku pratnju profesorice Konstilije Nikolić Markota, snimila je 2008. u izdanju nakladničke kuće HUM.

Kao redoviti član Mariološkog Instituta KBF-a aktivno je sudjelovala na mariološko-marijanskim domaćim i međunarodnim kongresima: kao vokalni interpretator – mezzosopran, izvodeći djela marijanske tematike te kao predavač s tematskim referatima.

S. Ceciliji zahvaljujemo na svim zalaganjima i doprinosima Hrvatskome mariološkome institutu i molimo Gospodina da je nagradi vječnim životom u svojemu Kraljevstvu!

 

HDKN dodijelilo fra Gabrijelu Jurišiću životnu nagradu

Hrvatsko društvo katoličkih novinara je o Svjetskom danu sredstava društvenih komunikacija, u srijedu 15. svibnja 2024., u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, dodijelilo nagrade i priznanja.

U pozdravnoj riječi, predsjednica HDKN-a doc. dr. Suzana Peran čestitala je svim dobitnicima, te im zahvalila za sve što su učinili za i u katoličkim medijima šireći kršćansku poruku. Istaknula je da se okupljanje tradicionalno održava uz obilježavanje Svjetskog dana društvenih komunikacija koji ove godine preko poruke pape Franje u središtu ima promišljanje o umjetnoj inteligenciji.

„Tehnologije se mijenjaju i razvijaju, no ostaje bit novinarstva, a to je traganje za istinom, promicanje istinskih vrijednosti, i kao što kaže naš temeljni dokument ‚ostvarivati zajedništvo i napredak‘. I ove naše nagrade i priznanja su u znaku toga zajedništva, ali i kao potpora za daljnji napredak na području kršćanskog novinarstva. Zato imamo nagrade za one koji su svoj život utkali u razvoj katoličkog novinarstva i ostavili trag za buduće generacije. Imamo i godišnje nagrade za one koji su na različite načine dali prinos katoličkim medijima i novinarstva u protekloj godini“, rekla je doc. dr. Peran.

Dodala je da se posljednjih godina dodjeljuje i nagrada za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem jer su se mediji proširili i na virtualne prostore, stoga prepoznaju vrijednost i tih sadržaja. Podsjetila je da prijedlozi za nagrade dolaze od samih novinara, čime se međusobno prepoznaje vrijednost, te je također prinos zajedništvu. Na kraju je prema Papinoj poruci, pozvala kolege da budu „novinari mira u službi Radosne vijesti“.

Biskup Gorski: Bez vas mnoge divne poruke Evanđelja ne bi daleko stigle

Okupljenima se prigodnom riječju obratio i predsjednik Odbora za sredstva društvenih komunikacija Hrvatske biskupske konferencije zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski koji je dobitnicima uručio nagrade i priznanja. Zahvalio je svima koji djeluju i medijima koji svojim radom šire Riječ evanđelja jer je „najvažniji zadatak širiti evanđelje Isusa Krista. Tko god to čini na svoj način, u svome mediju, čini veliko djelo na koje nas je Isus sve pozvao. U povodu Svjetskoga dana govorimo o poteškoćama i zadaćama koje bi katolički novinari trebali imati pred sobom. No, ne smijemo zaboraviti da je najvažniji medij čovjek. Kad to stavimo u središte zbivanja, kad shvatimo da govorimo i kad ne govorimo, shvatit ćemo kolika je moć same prisutnosti“, rekao je biskup Gorski.

Nadalje je podsjetio da bi mediji trebali biti u službi zajedništva i komunikacije. „No naš problem je, da često ono što komuniciramo ne bude prihvaćeno. Naše riječi bi trebale biti one koje sabiru“, dodao je.

Biskup Gorski zahvalio je medijskim djelatnicima za sve što čine. „Bez vas mnoge riječi, mnoge divne poruke Evanđelja ne bi daleko stigle. Prevažni ste u svom djelovanju jer bez vašeg djelovanja Crkva bi danas bila nemoćna proširiti Radosnu vijest. Zahvaljujući vama, ono što želimo prenijeti drugima dopire do svakog srca, ulazi u svaki dom i ostavlja trag“, istaknuo je.

Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić dobitnik nagrade za životno djelo

U ime dobitnika, riječ zahvale uputio je dobitnik nagrade za životno djelo fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, OFM. „Zahvaljujem na ovome danu. Najprije hvala Bogu. Zahvaljujemo Društvu koje je dodijelilo ove nagrade i što smo se svi mi danas ovdje okupljeni osjetili kao jedno, što živimo, dišemo i radimo na slavu Boga i na korist našega hrvatskog naroda“, rekao je o. Jurišić.

Nadalje je podsjetio na neke, kako je rekao „sitnice“ u kojima je i sam sudjelovao, a koje su potaknute Dekret o medijima društvenog priopćavanja „Inter mirifica“ Drugoga vatikanskog sabora. Tako je u svojoj rodnoj župi Baška Voda 1966. godine predložio pokretanje malog župnog listića „Svjetionik“ za koji se ubrzo uspostavilo da dopire do mnogih, pa i onih koji su neredoviti ili gotovo nikako. To je istovremeno bio evangelizacijski i pastoralni pothvat.

Također je podsjetio na nastanak današnjeg adresara katoličkih misija u Njemačkoj. Godine 1973. predložio je pokretanje adresara svih hrvatskih župa i misija u Njemačkoj. O Božiću iste godine u uredništvu o. Jurišića objavljen je Kalendar za 1974. godinu s blagdanima i adresama hrvatskih svećenika i socijalnih savjetnika u Europi, misama na hrvatskom u Njemačkoj i poštanskim brojevima mjesta u domovini.

„To je bio još jedan pokušaj da se ljude približi Crkvi, i da se Crkva približi ljudima. Hvala Bogu da je prošlo ono vrijeme komunističke diktature. Hvala Bogu da je propala te danas možemo ovdje kao Hrvatsko društvo katoličkih novinara slobodno govoriti kako se počelo raditi, kako se radilo i kako se danas radi, i kako ćemo raditi u budućnosti“, kazao je. S obzirom na to fra Hrvatin Gabrijel je predložio da se napravi zbornik u prigodi 50. obljetnice osnutka, kojim bi se podsjetilo na početke društva koje je tada nosilo ime Društvo katoličkih novinara u Jugoslaviji, a potom se razdvojilo na društva u Hrvatskoj i Sloveniji.

„Za sve što je naše Društvo učinilo hvala Bogu, hvala dobrim ljudima, hvala našim biskupima, hvala svima koji su radili u društvu, jer je svaki učinio što je mogao“, rekao je na kraju o. Jurišić.

Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić je član Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Rođen je 1934. u Baškoj Vodi. Nakon završetka studija teologije i klasične filologije, od 1966. do 2004. predavao je grčki i latinski jezik u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju. Bio je i ravnatelj Franjevačkoga sjemeništa, upravitelj Arheološke gimnazijske zbirke, provincijski definitor, prefekt studija, provincijski vikar, generalni vizitator Hrvatske franjveačke provincije sv. Ćirila i Metoda, Franjevačke provincije Svetoga Križa – Bosne Srebrene te član Provincijskoga plenarnog vijeća. Od 1974. godine je glavni i odgovorni urednik zbornika „Kačić“.

Napisao je, prevodio i uredio brojne knjige, monografije i znanstvene članke te pokrenuo više listova i časopisa. Objavio više od 700 popularnih, stručnih i znanstvenih radova hagiografske, mariološke i povijesne tematike objavljivanih u listovima, časopisima i zbornicima kao što su Glas Koncila, Marija, Kačić, Služba Božja, Bogoslovska smotra, Vjesnik bl. Nikole Tavelića, Tavelić, Kana, Naš jezik, AKSA, Crkva u svijetu, kalendar Danica, Brat Franjo, Advocata Croatiae, Živa zajednica, Vjesnik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, Veritas, Svjetlo riječi, Croatica Christiana periodica, Makarski zbornik, Slobodna Dalmacija, Živo vrelo, Kršni zavičaj, Naša ognjišta, Filozofski glasnik,  Dobri otac Antić, Hrvatska obzorja, IKA,  Glasnik Srca Isusova i Marijina, Glasnik sv. Josipa, Hrvatski žrtvoslov, Glasnik sv. Ante, Opći religijski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Leksikon pisaca Jugoslavije i Suvremena katolička enciklopedija. Prevodio je djela hrvatskih latinista Marka Marulića, Jakova Bunića i Pavla Rittera Vitezovića za zbornik Hrvatski latinisti u okviru niza Pet stoljeća hrvatske književnosti. Suradnik je u filmu Katolička Crkva u Hrvata te pisac scenarija za film 250. obljetnica Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 1735. – 1985.

Anđela Jeličić Krajcar dobitnica godišnje nagrade

Godišnja nagrada HDKN-a dodijeljena je Anđeli Jeličić Krajcar, akreditiranoj novinarki Hrvatske radio televizije pri Tiskovnom uredu Svete Stolice. Jeličić Krajcar izvještavanjem i reportažama o aktivnostima Svetoga Oca, o radu različitih tijela Svete Stolice te aktualnim temama iz života opće Crkve za religijske i informativne emisije HRT-a daje doprinos na medijskoj sceni u Hrvatskoj u informiranju i razumijevanju djelovanja Katoličke Crkve, ne samo s vjerskog, nego i s društvenog aspekta. Među ostalim je praćenje Biskupske sinode i sinodskog procesa Katoličke Crkve o kojemu je kao novinarka, teologinja i bibličarka sudjelovala u nekoliko radijskih i televizijskih emisija analizirajući tijek sinode i rasprave o temama koje sinoda promiče. Autorski sudjeluje i u emisiji Duhovna misao na Hrvatskome radiju, a urednički i autorski potpisuje emisiju Duhovne misli za dobar dan Radio Pule Hrvatskog radija, koja svakodnevno slušateljima donosi evanđeoske poruke i meditacije kojima ukazuje kršćanske vrijednosti. Na Radio Puli uređuje i emisiju na talijanskom jeziku „La Parola del Signore“ koja se emitira svake nedjelje.

Portal HKM-a proglašen najboljom stranicom s kršćanskim sadržajem

Nagrada za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem dodijeljena je portalu Hrvatske katoličke mreže (HKM). Portal je počeo s radom 7. studenog 2018., kao dio krovne medijske organizacije Hrvatske biskupske konferencije, u sklopu koje su još Hrvatski katolički radio i Informativna katolička agencija. Svakodnevno se na portalu mogu pronaći vijesti nadahnute Istinom. Svojim sadržajem, HKM je tijekom godina obuhvatila sve segmente vjerskog, ali i društvenog života. Portal je novo ruho portal dobio 2020. godine.

Osim nagrada dodijeljeno je i nekoliko priznanja.

Dobitnik priznanja za kontinuirano dugogodišnje medijsko djelovanje je preč. mr. sc. Ilija Jakovljević, svećenik Porečke i pulske biskupije, vicepostulator u kauzi za kanonizaciju bl. Miroslava Bulešića, dekan Vodnjanskog dekanata, župnik Nadžupe sv. Kuzme i Damjana u Fažani, pridodani sudski vikar i sudac, policijski kapelan za Policijsku upravu istarske. Preč. Jakovljević je dvadeset godina suradnik brojnih crkvenih i svjetovnih redakcija raznih medija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Gotovo desetljeće urednik je vjerske emisije „Naša zvona“ na Radio Puli. Uređuje glasila i mrežne stranice, gostuje u televizijskim i radijskim emisijama. Medijsko djelovanje započeo je kao dopisnik biskupijskog vjersko-informativnog časopisa „Ladonja“ 2004. godine, čiji je suradnik do danas. Urednik je i priređivač četrdesetak knjiga pretežno duhovne baštine Istre, a posebno valja istaknuti Duhovni dnevnik bl. Miroslava Bulešića, koji je do sada doživio 4. izdanja.

Damir Borovčak dobitnik je priznanja za promicanje istine o komunističkim zločinima. Borovčak sustavno radi na osvjetljavanju komunističkih zločina, posebice u Zrinu, Maclju i Gvozdanskom, promicanju istine o žrtvama i progonima Hrvata i drugih samo zbog činjenice što su vjernici. Autorskim knjigama, kao i knjigama drugih autora koje uređuje, radijskim emisijama, člancima u tiskani i elektroničkim medijima, te nastupima doprinosi posvješćivanju prešućene hrvatske povijesti. Idejni je začetnik i jedan od osnivača Udruge Macelj 1945.

S. Zdravki Grgić, članici mostarske provincije školski sestara franjevki, priznanje je dodijeljeno za 30 godina uređivanja i vođenja vjerske emisije na Radiju Herceg-Bosne. S. Zdravka je novinarski i urednički posao bio dodatni motiv uz redovni posao medicinske sestre koji je radila 40 godina. Vjersku emisiju na Radiju Herceg-Bosne vodila je iz subote u subotu, do posljednje emisije na Veliku subotu 2024. Zanimanje diplomirane katehistice ju je ponukalo na daljnje iščitavanje teoloških, i drugih knjiga koje su joj pomogle u pripremanju emisija. Isticala je da nije profesionalac u novinarskom svijetu, ali je uz Božju pomoć radila srcem.

Priznanje za 30 godina postojanja dodijeljeno je Tiskovnom uredu Splitsko-makarske nadbiskupije koji je osnovan 1994. godine kao jedan od prvih tiskovnih ureda u Crkvi u Hrvatskoj. Ured je zadužen za komunikaciju Splitsko-makarske nadbiskupije kao institucije s javnosti, što uključuje dijalog s vjernicima, svećenicima, suradnicima, novinarima i svim građanima koje, iz bilo kojeg razloga, zanimaju djelatnosti i poruke Crkve. Ured je odgovoran za uređivanje nadbiskupijskog Vjesnika, radijske emisije „Vjera i život“ na Radio Splitu, televizijskih emisija „Vidljivi tragovi“ i „Radosna vijest“, kao i profila nadbiskupije na društvenim mrežama.

Vjerska emisija na radiju Herceg-Bosne dobitnik je priznanja za 30 godina postojanja. Naime, od samih početaka Radija Herceg-Bosne koji će uskoro proslaviti 31. godišnjicu osnutka, u eteru je subotom u prijepodnevnim satima jednosatna vjerska emisija. U središtu je komentar nedjeljnih čitanja. U okviru radijskog vjerskog programa, radnim danom priprema se duhovna misao, a nedjeljom se prenose misna slavlja.

Priznanje je dodijeljeno i Radiju Marija Bistrica koji djeluje 25 godina. Inicijativu za pokretanje radijske postaje dao je dugogodišnji rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke i bistrički župnik mons. Lovro Cindori. Zbog njegove velike ljubavi prema Mariji Bistrici i neumornog zalaganja, od Uskrsa 1999., počelo je emitiranje programa. U početku je emitiran 12-satni program. O 10. obljetnici osnutka radija, 2009. godine, zahvaljujući poticaju tadašnjeg rektora mons. Zlatka Korena počelo je 24-satno emitiranje programa, pokrenut je portal te su uvedene nove emisije.

Ovogodišnji dobitnik priznanja HDKN-a je i Tjedna radio-emisija „Bosna Srebrena“ Svjetla riječi o 20. godišnjici emitiranja. Cilj emisije je predstaviti vijesti iz Bosne Srebrene, donositi aktualnosti i pratiti vjerska i kulturna događanja u toj zajednici i njezinim institucijama, te obrađivati druge teme koje su u izravnoj ili neposrednoj vezi s pastoralnim i kulturnim angažmanom bosanskih franjevaca, aktualne i važne za Katoličku Crkvu na prostoru na kojem djeluju. Tjedne emisije dostupne su na YouTube kanalu, a emitiraju se i na petnaestak radijskih postaja.

Čin dodjele nagrada i priznanja pjesmom je pratio Slavko Nedić, glazbeni urednik na HKR-u i član HDKN-a, koji ove godine slavi 50 godina prisutnosti na sceni duhovne glazbe.

Izvor: https://ika.hkm.hr/novosti/dodijeljene-nagrade-i-priznanja-hrvatskoga-drustva-katolickih-novinara-3/

Hrvatski mariološki institut proslavio 50 godina postojanja i djelovanja

Hrvatski mariološki institut (HMI), najstariji znanstveno-istraživački institut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, proslavio je 8. travnja, na Svetkovinu navještenja Gospodnjega, 50 godina svoga postojanja i djelovanja euharistijskim slavljem i akademskim činom na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Euharistijsko slavlje u crkvi sv. Martina predslavio je veliki kancelar zagrebački nadbiskup mons. dr. sc. Dražen Kutleša, u koncelebraciji sa zamjenikom predstojnika HMI-a mons. dr. sc. Vladom Košićem, dekanom Fakulteta prof. dr. sc. Josipom Šimunovićem, predstojnikom HMI-a prof. dr. sc. Ivanom Karlićem i desetak svećenika te u zajedništvu s članovima HMI-a i uzvanicima.

Čestitavši HMI-u veliku obljetnicu, mons. Kutleša se u homiliji osvrnuo na poruku današnje svetkovine. Izložio je biblijsko i teološko značenje dvaju naslova koji predstavljaju dva marijanska tipa iz današnjega Lukina evanđelja – Marija kao „Kći sionska“ i Marija kao „Kraljica majka“. Zatim je pokazao kako po njima Marija ostaje trajnim uzorom vjernicima o tome kako izgraditi odnos s Bogom i dopustiti da se On, kroz naše živote, utjelovljuje u svakom mjestu i u svako vrijeme.

„Što nama danas znače slike koje Luka želi prenijeti, aludirajući na Mariju kao Kćer sionsku i Kraljicu majku?  Navještenje Isusova rođenja otkriva Božji plan za ljude, ali i karakter Božjeg srca. Bog voli one koji su ponizni duhom. (…) Razlog naše nade i radosti trebao bi proizlaziti iz Božje vjernosti svojim obećanjima. Poziv na radost u imperativu može se izreći samo s božanskim autoritetom. Marija je to shvatila i povjerovala. Uči nas da se možemo pouzdati u Božju Riječ. To od nas također zahtjeva da budemo vjerni svojoj riječi i svojim obećanjima. To je posebno važno u kulturi koja odbacuje stalnost i gdje se ustrajnost više ne smatra vrlinom. Bez takvih osobina, nemoguće je odgojiti karakterne ljude i graditi pravedno i pouzdano društvo. Marija je Kraljica majka jer je odgovorila kao službenica, još više, nazvala se sluškinjom. Mi se ne volimo tako zvati niti volimo da nas drugi tako nazivaju. Radije bismo da nam se služi nego da služimo drugima. Time gubimo uzvišeni poziv Božjih poslanika na zemlji, za koji smo i stvoreni. Bog je naš Stvoritelj i njegova kreativna moć sposobna je stvoriti život ni iz ničega, vodeći nas izvan granica naših ograničenja i strahova,“ kazao je među ostalim zagrebački nadbiskup.

Euharistijsko slavlje su pjevanjem i sviranjem uveličali studenti „Schola cantorum Gregoriana“ Instituta za crkvenu glazbu KBF-a, pod vodstvom prof. dr. sc. s. Katarine Koprek, koji su izveli nekoliko skladbi i u akademskom činu koji je slijedio. Kroz program akademskog čina, koji se odvijao u svečanoj dvorani KBF-a, vodila je tajnica HMI-a izv. prof. dr. sc. s. Valerija Kovač.

Pozdravnu riječ svim prisutnima uputio je veliki kancelar nadbiskup Kutleša. Nakon što je pohvalio plodonosan pedesetogodišnji rad HMI-a, Nadbiskup je članovima uputio svoj poticaj kazavši kako je „(…) Hrvatski mariološki institut pozvan dati svoj doprinos u svim područjima koja se tiču onoga što je vlastito čovjeku: njegova ljudska narav i poziv na svetost, obiteljski i posvećeni život, rađanje i umiranje, odgovornost za sve stvoreno. Tko god se identificira kao sluga, kako je to učinila Blažena Djevica Marija kod Navještenja, definira svoj odnos prema drugome, oštroumno primjećuje kardinal Carlo Maria Martini. Marija živi s trostrukom sviješću svog odnosa s Bogom: svoje osobne predanosti Njemu, utjelovljenja svojeg naroda u iščekivanju Mesije i svoje odgovornosti prema svim ljudskim bićima jer će je svi narodi zvati blaženom zbog velikih Božjih djela. U istom duhu i zadaća ovog Instituta i njegovih članova je trostruka: poticati predanost Bogu, u svome narodu svjedočiti utjelovljenje nade i vjernosti Njegovim obećanjima te svima očitovati nova nebesa i novu zemlju u kojima Bog prebiva usred svoga naroda.“

Pozdrave je uputio i dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr. sc. Josip Šimunović, uputivši svoju čestitku svim sadašnjim i prijašnjim članovima Instituta te istaknuvši kako su pedeset godina života i djelovanja HMI-a ostavili značajan trag u sadašnjosti i trajati će za  budućnost, na ponos Katoličkome bogoslovnome fakultetu i Hrvatskome narodu.

U dijelu izlaganja, prvi se obratio zamjenik predstojnika HMI-a sisački biskup mons. dr. sc. Vlado Košić, koji je HMI vodio od 2001. do 2015. godine, i koji ga do danas na različite načine podržava i sudjeluje u njegovim aktivnostima. Biskup je kratko izložio povijesne nadnevke značajne za nastanak HMI-a te spomenuo istaknute teologe koji su promicali njegovo djelovanje, među njima fra Karla Balića, fra Pavla Meladu, prof. dr. sc. Adalberta Rebića, fra Petra Lubinu. Predstavio je 23 zbornika radova koje je HMI do sada objavio, 14 mariološko-marijanskih kongresa koje je HMI organizirao te je posebno naglasio sudjelovanje HMI-a na 13 međunarodnih mariološko-marijanskih kongresa: „Tako je HMI promovirao hrvatsko ime. Makar tada, u počecima još nije bilo Hrvatske kao države, ali je to bio Hrvatski mariološki institut, i u tom smislu je to bila promocija našega naroda i naše domovine. Premda to nije bilo moguće pod samom državnom zastavom, ali je to bio pod našim nacionalnim simbolom i pod hrvatskim imenom,“ zaključio je biskup Košić.

U daljnjem dijelu akademskog čina najraniji članovi HMI-a iznijeli su svoja osobna iskustva i sjećanja na njegovu bogatu povijest. Prvi se obratio urednik zbornika „Kačić“ fra Gabrijel Hrvatin Jurišić. Iz bogate riznice svojih sjećanja posebno je izdvojio događanja oko organizacije „najvažnijeg crkvenog kulturnog događaja u Hrvatskoj poslije Drugog svjetskog rata“ to jest 6. međunarodnog mariološkog kongresa u Zagrebu i 13. marijanskog kongresa u Mariji Bistrici, koji su održani od 6. do 15. kolovoza 1971. godine. Istaknuo je zasluge osnivača Papinske međunarodne marijanske akademije fra Karla Balića za organizaciju toga događaja te je vrlo živopisno iznio do sada javnosti nepoznate zanimljivosti vezane za poteškoće organiziranja toga mariološkog i marijanskog kongresa, koje su dolazile od tadašnje političke komunističke vlasti u Jugoslaviji.

Fra Ljudevit Anton Maračić, nekadašnji tajnik HMI-a i bivši urednik „Veritasa“, govorio je o razdoblju i zgodama za vrijeme dok je sam vršio službu tajnika. Osvrnuo se i na sudjelovanja na prvim međunarodnim kongresima (Malta, Kevelaer, Sevilla), te smatra posebno važnim što su na njima, uz domaće teologe, sudjelovali hrabri profesori laici koji se u to vrijeme nisu bojali biti dio takvih crkvenih događanja. Posebno se prisjetio jednoga „incidenta“ na kongresu u Malti vezanog za pitanje nacionalnih zastava. Naime, fra Pavao Melada, koji je predvodio hrvatsku jezičnu sekciju, nije htio da se jugoslavenska zastava stavi za Hrvatski mariološki institut, pa je ona bila preko noći uklonjena i „osvanula“ je hrvatska zastava. Bilo je pokušaja da se ona ukloni, ali fra Melada se uspio izboriti da ostane kao nacionalna oznaka za sudionike HMI-a.

Predsjednica Društva hrvatskih književnika dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek je iz svoje perspektive žene i laikinje, koje su u počecima HMI-a bile u manjini, iznijela nekoliko iskustava i sjećanja. Uz svoj doprinos HMI-u na području glazbe i književnosti, posebno je istaknula suvremeni angažman na području filma. Od svoga prvoga filma „Stella maris Hrvatskoga Zagorja“ nastalog za 30. jubilej HMI-a, do danas ostvaruje projekt „Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine“ u kojem je do sada izradila 14 filmova.

Fra Gabrijel Mioč, urednik „Naših ognjišta“, govorio je o svojim sudjelovanjima u djelovanju HMI-a, posebno iz organizacijske perspektive.

Profesorica etnologije u mirovini dr. sc. Manda Svirac svjedočila je o svome doprinosu HMI-a, koji je ostvarila osobito suradnjom s francuskom marijanskom sekcijom i s marijanskim svetištem u Lurdu.

Na kraju akademskog čina završnu riječ uputio je predstojnik HMI-a Ivan Karlić. Zahvalio je tajnici HMI-a s. Valeriji Kovač i voditeljici Ureda Dekana gospođi Lidiji Miler za organizaciju proslave. Spomenuo se veoma zaslužnih članova HMI-a koji nisu mogli sudjelovati u svečanosti: dugogodišnjeg upravitelja svetišta Majke Božje Bistričke mons. Lovre Cindorija i voditeljice ansambla Collegium pro musica sacra s. Cecilije Pleša. Iznio je osvrt na dosadašnji pedesetogodišnji istraživački i izdavački hod HMI-a. Uz redovite planirane aktivnosti, predstojnik Karlić otkrio je i nekoliko ideja za nove pothvate HMI-a u skoroj budućnosti: „U razdoblju koje je pred nama namjeravamo uključiti u rad Instituta, pa i pozvati u svoje članstvo, više profesora kako sa našega, tako i sa drugih hrvatskih bogoslovnih, ali i drugih učilišta. Takav će poziv biti upućen također svećenicima i pastoralnim suradnicima kojima je povjerena skrb o marijanskim svetištima. S tim u svezi, već se duže vremena u našoj Crkvi osjeća potreba organiziranja i izvođenja programa usavršavanja pastoralnih djelatnika marijanskih svetišta, a to po naravi stvari pripada i području kojim se bavi HMI, pa će on svoje buduće djelovanje tako i usmjeravati. Još je u planovima jedan poseban iskorak: uz program usavršavanja možda bude moguće organizirati i poslijediplomski specijalistički studij za pastoralne djelatnike (svećenike i vjernike laike) sa mariološko-marijanskom tematikom. K tomu, dodatni napor valja učiniti i u djelovanju kojim bi se osigurala bolja prisutnost HMI-a u širem znanstvenom, kulturnom, društvenom i medijskom prostoru Hrvatske, ali i drugih zemalja u kojima žive Hrvati,“ kazao je predstojnik Karlić.

Govorni materijali sa svečanosti (homilija, pozdravni govori, izlaganja) u cijelosti se mogu pročitati na mrežnoj stranici Hrvatskoga mariološkog instituta (https://kbf.unizg.hr/hmi/), u rubrici “Prilozi”.

Cjelovita fotogalerija  može se pogledati na linku: https://www.kbf.unizg.hr/fotografije/nggallery/album/50-godina-hmi-cjelovito

Izvještaj na Laudato TV, emisija Izdvojeno (8. 4. 2024.): https://laudato.hr/emisije/domaci-program/izdvojeno/obiljezena-50-obljetnica-djelovanja-hrvatskog-marioloskog

Izvještaj na HRT, emisija Mir i dobro (14. 3. 2024.): HRTi, Videoteka

Tekst: s. Valerija Kovač
Foto: Krunoslav Lukšić

 

 

 

     

 

Sprovod Marte Košić, majke biskupa Vlade Košića

Marta Košić, majka sisačkog biskupa Vlade Košića, preminula na Uskrs u 85. godini života, pokopana je u ponedjeljak, 1. travnja u Petrijancu. Sprovodne obrede na mjesnom groblju i nakon toga misu zadušnicu u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla, predvodio je varaždinski biskup Bože Radoš. Uz biskupa Vladu koncelebrirali su i bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, krčki biskup Ivica Petanjak, varaždinski biskup u miru Josip Mrzljak i više od pedeset svećenika iz Zagrebačke nadbiskupije te Sisačke i Varaždinske biskupije, a nazočilo je i veći broj časnih sestara.

U ime Hrvatskoga mariološkog-instituta na sprovodu su nazočili predstojnik Ivan Karlić, tajnica s. Valerija Kovač, bivši tajnik Tomislav Filić i njegova supruga Andrea.

Više možete pročitati na linku:

https://biskupija-sisak.hr/pokopana-marta-kosic-majka-biskupa-vlade/

 

Biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić proslavili 25. obljetnicu biskupskog ređenja

Varaždinski biskup u miru Josip Mrzljak i sisački biskup Vlado Košić proslavili su u utorak, 6. veljače 2024. godine 25. obljetnicu biskupskog ređenja. Zahvalno euharistijsko slavlje u crkvi Presvetog Trojstva u Krašiću predvodio je biskup Mrzljak u zajedništvu s biskupom Košićem, zagrebačkim nadbiskupom i predsjednikom HBK Draženom Kutlešom, bjelovarskim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, varaždinskim biskupom Božom Radošem, srijemskim biskupom koadjutorom Fabijanom Svalinom, zagrebačkim pomoćnim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, umirovljenim vojnim ordinarijem Jurajem Jezerincem te brojnim svećenicima, među kojima su bili i generalni tajnik HBK preč. Krunoslav Novak te generalni vikar Sisačke biskupije mons. Ivica Mađer.

Na početku okupljene je pozdravio biskup Mrzljak te podsjetio kako je papa Ivan Pavao II. potaknuo na proslavu osobnih i zajedničkih jubileja. Prisjećajući se vlastitoga i biskupskog ređenja biskupa Košića, rekao je da su tada došli u Krašić moliti zagovor bl. Alojzija Stepinca. „Danas se posebno prisjećamo da je u Krašiću, u ovoj crkvi Presvetoga Trojstva svoj srebrni biskupski jubilej kao sužanj proslavio tadašnji zagrebački nadbiskup i kardinal Svete Rimske Crkve, a danas blaženi, Alojzije Stepinac“, rekao je Mrzljak te još podsjetio na zapis župnika Vranekovića o spomenutoj proslavi i čestitki pape Ivana XXIII. kardinalu Stepincu. Potom je zahvalio svima prisutnima što su došli s njima zahvaliti Bogu za 25 godina biskupske službe.

U homiliji biskup Košić se osvrnuo na tekst „Žalac pastira“  na koji je naišao, a napisao ga je biskup Bartolomej de Martyribus koji je njime htio poučiti pastire kako se imaju vladati. „Veoma to podsjeća na blaženog Alojzija Stepinca jer je na sve načine i on tako postupao i već na samom početku odbijao prihvatiti biskupsku službu, a onda kada je već tako moralo biti, živio je u askezi i posve Bogu predan način. Njegove su poruke aktualne i za nas biskupe, Josipa i mene, ali i za sve biskupe i svećenike. Njegova je kritika teška čak porazna kada kaže: ‘Ne mislim da će mnogo biskupa biti spašeno, nego prije da će ih više propasti.’ Ili: ‘Jako se brinu za ono što je nevažno, a premalo se brinu za ono što je važno’“, rekao je propovjednik te dodao da bi bilo dobro poslušati i sljedeće njegove riječi „Kakav li oganj mora imati netko da zapali hladne ljude svojim ognjem? Nitko ne može biti spreman na mučeništvo ako mu Euharistija nije dala oružje za borbu“. Citiravši ove riječi biskup se potom zapitao nije li tako upravo bl. Alojziju euharistija davala tu snagu za podnošenje mučeništva.

Osvrnuvši se na pročitanu Božju Riječ, podsjetio je kako je sv. Pavao pisao Korinćanima da je „Bog milosrđa i svake utjehe jer nas tješi u svakoj nevolji da bismo i mi mogli druge tješiti“. Zatim je dodao da je takav bio i nadbiskup Stepinac. „Nije li upravo sveta misa davala snage našem blaženom Alojziju da izdrži sve navale progonstva ovoga svijeta, ucjene, sva trpljenja i nevolje? Jer njega je tješio sam Bog pa je u njemu nalazio utjehu te je tom utjehom i on sam mogao tješiti i sve druge“, rekao je biskup Košić te istaknuo da je u euharistiji vidljivo zajedništvo Crkve.

Podsjetio je i na riječi sv. Pavla koji kaže da su zajedničari patnje zajedničari i utjehe te da je to naša slava, svjedočanstvo naše savjesti. „Kao da slušamo našeg svetog blaženika kada je na prežalosnom procesu 1946. izjavio: Moja je savjest čista. Njegova je savjest mogla biti čista jer je znao da je sve učinio što je mogao da bi pomogao ljudima koji su patili, koji su bili progonjeni i da je dao svjedočanstvo Božje ljubavi“, naglasio je propovjednik.

Govoreći o zatočeništvu nadbiskupa Stepinca, rekao je da je neprestano osjećao težinu svoje službe i da mu nije bilo ugodno. „Još je nepodnošljivija kad za takav svoj stav navode razlog da moraju biti u skladu s vremenom, kao da se Kristov duh i pravilo evanđelja mijenja s vremenom i treba služiti mišljenjima i prohtjevima ljudi. Ne! Baš obrnuto – sva se vremena trebaju prilagoditi evanđelju. Trebaju dobivati svoju mjeru i formu prema duhu evanđelja i apostola“, rekao je te ustvrdio kako je bl. Alojzije bio neprestani borac. „Borac protiv ovog svijeta, protiv bezbožne ideologije koja zatire vjeru i sprječava Crkvu u njezinu poslanju. I zato je bezbroj puta ponavljao, kako svjedoči Josip Vraneković, riječi popustiti nikada. Doista i kada bi se s ljudima trebalo naći neko dodirilište ili neki kompromis, s Đavlom kompromisa nema, nema nagodbe niti uzmicanja. Ako treba poginuti, poginut ćemo, govorio je blaženi Alojzije. Bl. Alojzija doista ne možemo razumjeti bez njegovih neprijatelja, bez onih koji su ga osobno i njegovu službu osporavali, ismijavali, na kraju mu sudili i zatvorili ga. Kao što ni Krista ne možemo zamisliti da je izvršio svoje poslanje da nije bio progonjen, da nije završio na križu“.

Biskup je upozorio i kako nije moguće izbjeći progonstvo. „I mi današnji biskupi svjesni smo toga i znamo da nam je kroz mnoge nevolje ući u Kraljevstvo Božje, kako piše u Djelima apostolskim, ali da trebamo podnijeti sve to radi Krista i njegova evanđelja“.

Na kraju potaknuo je nazočne na molitvu za hrvatske obitelji danas, za hrvatske očeve i majke, za mlade i djecu, za starce i starice. „Mi možemo i znamo više negoli danas jesmo. To nam pokazuju najbolji muževi i žene našeg naroda. To osobito svijetli lik blaženog Alojzija Stepinca. Neka nas on vodi, neka on svijetli svima nama, i pastirima i vjernicima, neka nam pokazuje, poput kompasa, pravi put. Baš zato danas je potrebno zazivati zagovor blaženoga Alojzija Stepinca, pastira i mučenika koji je trpio i svoje mučeništvo prinio Bogu za Crkvu, za jedinstvo s rimskim biskupom, za ideale Kristova evanđelja. Uvijek jasan i nedvosmislen, otvoreno braneći vjeru i Crkvu. Neka on danas zagovara i sve nas biskupe, a Josipu i meni koji smo izabrali ovu zahvalnu euharistiju prinijeti u njegovu Krašiću, neka izmoli hrabrost i ustrajnost u navještaju evanđelja. Blaženi Alojzije, moli za nas“, zaključio je biskup molitvom.

Nakon popričesne molitve domaći župnik vlč. Ivan Vučak je pročitao dijelove čestitki slavljenicima, a koje su uputili papa Franjo i zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić koji je između ostalog napisao: „Josipe i Vlado, Vas je biskupska služba povezala vjernički i ljudski. U biskupskom se ređenju rodilo novo prijateljstvo ukorijenjeno u sakramentu apostolskog nasljedstva. Čini mi se da su Vam biskupske staze osvjetljavali sveti apostoli Petar i Pavao, koji, iako različiti po karakteru, životnom putu i misiji, bratski osvojiše mučenički vijenac i štovanje vjernika“.

Biskupu Mrzljaku i Košiću u ime biskupa HBK uputio je nadbiskup Kutleša. „Drago mi je što ste baš Krašić odabrali za svečanu proslavu svoga jubileja. Ovo mjesto, koje odiše duhom bl. Alojzija Stepinca i koje svjedoči o njegovoj nepokolebljivoj vjeri i čvrstoći karaktera, idealno je okružje u kome se možemo prisjetiti i Bogu zahvaliti za sve godine vaše predanosti, vjernosti i posvećenosti biskupskoj službi, za sve svladane izazove i zamoliti ga za buduće blagoslove. Vaše služenje tijekom ovih godina bilo je poput svjetionika koje putove vjere, nade i ljubavi…. Svojom nepokolebljivom vjerom, hrabrošću i ljubavlju prema Bogu i narodu, naš je blaženik postavio temelje na kojima i mi danas nastavljamo graditi. Preuzvišeni Josipe i Vlado, vaša služba kao i bl. Alojzija Stepinca, odlikuje se istinskom predanošću Evanđelju i neumornim radom na izgradnji Kraljevstva Božjega na Zemlji.Kao što blaženi Alojzije nikada nije popustio u vjeri nadi i ljubavi tako ste i vi nadahnuti njegovim primjerom bili stijene na kojima je rasla naša i vaša mjesna Crkva. U vremenima izazova vaša vjernost Kristu i Crkvi bila je nepokolebljiva  te je i sve naš učvršćivala u vjeri i vjernosti Kristovom evanđelju. U svom služenju pokazali ste da je kršćanska vjera uvijek živa, rastuća i plodonosna kad je ukorijenjena u Isusu Kristu, Gospodinu našemu. Svojim životima svjedočite da se snaga i sigurnost biskupske službe nalaze u vjeri i osobnom pouzdanju u Boga koji nas nikada neće ostaviti same i iznevjeriti…Neka vas Duh Sveti nastavi voditi i osnaživati u vašem poslanju. S poštovanjem u Kristovoj ljubavi i moleći zagovor Blažene Djevice Marije od Kamenitih vrata i bl. Alojzija Stepinca, čestitam vam na vašem značajnom jubileju“, zaključio je nadbiskup Kutleša darovavši svečarima reljef Majke Božje od Kamenitih vrata.

Liturgijsko pjevanje predvodio je Oratorijski zbor crkve sv. Marka „Cantores sancti Marci“, a misi je prethodio i križni put na otvorenom.

Preuzeto s: https://biskupija-sisak.hr/biskupi-josip-mrzljak-i-vlado-kosic-proslavili-25-obljetnicu-biskupskog-redenja/

 

Predstavljen zbornik “Caritas omnia sperat” u čast mons. dr. sc. Vladi Košiću

ovodom 25. obljetnice biskupstva i 65. obljetnice života u Sisku je u ponedjeljak, 5. veljače 2024. godine, predstavljen zbornik radova „Caritas omnia sperat“ u čast sisačkom biskupu Vladi Košiću.

Zbornik su predstavili rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić i urednica zbornika izv. prof. dr. sc. s. Valerija Kovač, a kroz 51 rad donosi različite vidove života biskupske službe Vlade Košića te niz priloga o temama iz područja biskupova zanimanja i djelovanja.

U prepunoj  dvorani „Juran i Sofija“ sisačkog Velikog Kaptola predstavljanju su uz autore čiji su radovi uvršteni u zbornik nazočili i prijatelji i obitelj biskupa te predstavnici državnih, županijskih i gradskih vlasti s područja biskupije kao i brojne osobe iz crkvenog i javnog života poput generala Ante Gotovine i izbornika Hrvatske nogometne reprezentacije Zlatka Dalića.

Na početku čestitku pape Franje i apostolskog nuncija u RH nadbiskupa Giorgia Lingue pročitao je urednik knjige doc. dr. sc. Anđelo Maly, nakon čega je čestitku biskupu uputio i okupljenima se obratio kancelar biskupije mr. Janko Lulić. On je govoreći o ovoj obljetnici i zborniku koji je proizašao iz nje između ostalog istaknuo kako se večeras želimo zaustaviti, zagledati, ali i zahvaliti za život i rad konkretnog čovjeka, biskupa Vlade, koji se utkao u živote i svih ovdje prisutnih. „Ipak naše biografije, naše osobne povijesti, nisu plod naših djela ni sposobnosti, njih i dalje brižljivo zapisuje ruka Onoga koji nas nije ostavio prepuštene na milost i nemilost jurnjave s vremenom u kojem se opet isprepliću rušenje i građenje, smijeh i tugovanje, rađenje i umiranje. Vjerujemo da će i ovaj Zbornik čijem predstavljanju večeras nazočimo ostaviti jedan upečatljiv trag, ne samo u pogledu znanstvene i kulturne perspektive, već i u prizmi ogleda o životu konkretnog čovjeka, njegove osobne povijesti koja će ostati zapisana za budućnost novih naraštaja kojima ćemo, prije ili kasnije, morati prepustiti svoje mjesto u vremenu, da i sami znadu zastati, zagledati se i zahvaljivati“, poručio je kancelar Lulić.

Govoreći o zborniku urednica s. Valerija Kovač je rekla kako 25. obljetnica biskupstva i 65. obljetnica života Vlade Košića nisu samo njegove osobne obljetnice, nego se tiču ljudi i vjernika gdje je živio i djelovao. „I zato ovaj zbornik radova ima svoje opravdanje, svoju vrijednost i svoj smisao, koliko god se sam slavljenik, naš biskup Vlado, tome bio protivio. Zbornik smo naslovili latinskom varijantom biskupova gesla „Caritas omnia sperat“, jer nam se čini da najbolje obuhvaća sav njegov sadržaj i osobu kojoj je posvećen“.

Urednica je pojasnila i kako je zbornik podijeljen u dvije cjeline. Prva velika cjelina nosi naslov „Biskupove inicijative, suradnja i doprinosi“.  U njoj su sabrani prilozi nastali kao svjedočanstva autora koji su neposredno s biskupom Košićem u različitim etapama i vremenima surađivali i surađuju. Prvi dio se odnosi na autore koji se nalaze izvan Sisačke biskupije i/ili na vrijeme kada je Vlado Košić bio pomoćni biskup u Zagrebačkoj nadbiskupiji, ili još ranije, počevši od njegovih bogoslovskih dana. Tu su zatim svjedočanstva o obogaćujućoj biskupsko-svećeničkoj suradnji od Zagreba do Siska, o zalaganju biskupa za branitelje i domovinu, o dugogodišnjem prijateljstvu od župničkih sve do biskupskih dana, o suradnji s Ekumenskom zajednicom Taizé, sa zajednicom Cenacolo te posebno s laicima i ekumenskim zajednicama. Drugi dio prve cjeline čine prilozi suradnika i vjernika koji prikazuju raznolikost djelovanja u sadašnjoj Sisačkoj biskupiji koju predvodi biskup Vlado Košić i za čiji se napredak neumorno zalaže, a u trećem dijelu prve cjeline nekoliko je autora na sustavan način proučilo pojedina područja djelovanja biskupa Vlade Košića poput oživljavanja i izgradnje Zrina, doprinosa Hrvatskom mariološkom institutu mariološku itd.

Na kraju zaključila je da čitajući priloge u ovome zborniku i prateći općenito djelovanje biskupa Vlade Košića, ponekad se možemo upitati odakle mu tolika snaga i motivacija. „Vjerujem da odgovor možemo naći u njegovu biskupskom geslu, koje je odabrao: Ljubav svemu se nada – Caritas omnia sperat. Ljubav je uz vjeru i nadu, teologalna ili ulivena krepost, pokretačka snaga koju Božja milost daruje čovjeku. Ljubav i nada su pak u vjeri povezane. Po njima trima nam Bog daje polet (= ljubav) i sigurnost (= vjera) da s njime sve ima smisla i da je sve moguće (= nada). Obično kada gledamo biskupe, gledamo što su sagradili i obnovili, što su planirali i organizirali, što su napisali i rekli. K tome, jednako je važno vidjeti kakve tragove i plodove ostavljaju u srcima ljudi, kojima su poslani. Ovaj zbornik posvećen biskupu Vladi Košiću, govori o svim tim vidovima, koji su u izobilnoj mjeri prisutni u njegovu životu i djelovanju“

Drugu cjelinu naslovljenu »Nadahnuća iz Biblije, teologije i povijesti u perspektivi aktualnog trenutka« okupljena je predstavio rektor Tanjić. U njoj su objedinjeni znanstveni radovi s temama koja proizlaze iz područja koja su bliska interesu i djelovanju biskupa Vlade Košića ili se tiču Sisačke biskupije. Dva su rada iz područja Biblije: o Pavlovu Hvalospjevu ljubavi, odakle je biskupsko geslo Vlade Košića te o smislu i vrijednosti crkvene službe, osobito biskupske, u svjetlu Novoga zavjeta i današnjega vremena. Najveći broj članaka u drugoj cjelini pripada širokom teološkom spektru i u kojima autori promišljaju o Crkvi u suvremenoj promjeni epohe, propituju kako vjernici razmišljaju o službi biskupa, prezentiraju instituciju biskupijske sinode u kanonsko-pravnoj perspektivi, itd.

Tanjić je ustvrdio da kao što je razvidno već iz samih naslova, radi se o istinu različitim vrstama članaka koje je veoma teško staviti pod zajednički nazivnik. „Ipak, usudio bi se reći, na tragu vrlih recenzenata Ante Vučkovića i Ivice Raguža, kojima zahvaljujem na tekstovima, da sve ove članke prije svega vezuje poštovanje samih autora prema biskupu Vladi. Iza svakog članka krije se po jedan ili dva autora koji su svoje zvanje, ali prije svega vođeni unutarnjih duhom prijateljstva, poštovanja i suradnje, svoje vrijeme i darove uložili u pisanje za ovaj zbornik“.

Na kraju Tanjić je naglasio kako sve različite dimenzije biskupove osobnosti i njegovog djelovanja koji su ukoričeni u ovom zborniku prožima još jedna dimenzija koju je osobno dokučio družeći se i surađujući s biskupom, a vezana je uz kršćansko shvaćanje ljubavi. „To je dimenzija o kojoj se u našim kleričkim krugovima ne govori puno, a to je strast. Obično je u kršćanskoj duhovnosti strast nešto čega se treba kloniti. Filozofski rečeno strast predstavlja trajno usmjerenje čovjekove duše. Kako je to napisao filozof Hegel bez strasti ništa nije veliko stvoreno, niti se bez nje može stvoriti. Biskup Vlado svemu pristupa strastveno, cijelim svojim bičem. Vidi se to u njegovim stavovima, govoru, odnosima, poduhvatima. U svemu predan do kraja“, zaključio je Tanjić

Biskupu je u ime svećenika čestitao i biskupski vikar mons. Marko Cvitkušić, u ime redovnica s područja biskupije regionalna poglavarica Družbe Klanjateljica Krvi Kristove s. Zdravka Leutar, u ime djelatnika u biskupijskom ordinarijatu gđa Ljilja Bobinac te u ime Dječjeg vrtića Sv. Marije Magdalene u Selima s. Matea Faltak.

Na kraju biskup je zahvalio svima na dolasku i iskazanim lijepim željama zahvalivši posebno s. Valeriji Kovač i s. Smilji Čirko koje su bile spiritus movens svih ovih događaja.

U glazbenom dijelu programa nastupili su mezzosopran Tihana Herceg Ivšić, na klaviru Katarina Mandić, Vlatko Šporčić na trubi i Robert Jakica na orguljama.

Preuzeto s: https://biskupija-sisak.hr/predstavljen-zbornik-caritas-omnia-sperat/

Mons. Vlado Košić bio je dugogodišnji predstojnik Hrvatskoga mariološkog instituta, a sada je zamjenik predstojnika. Svoj prilog u zborniku dali su i sljedeći članovi HMI-a: predstojnik Ivan Karlić, tajnica s. Valerija Kovač (urednica i autorica), Hrvojka-Mihanović Salopek, s. Katarina Koprek, s. Nela Gašpar, Andrea Filić i Tomislav Filić.

Izvještaj na Laudato TV, emisija Izdvojeno: https://www.youtube.com/watch?v=Avt8avkTptI&t=458s

Cjelovita video-snimka (Sisačka biskupija): https://www.youtube.com/watch?v=WRSJK6_IBPg&t=4123s

 

Ivan Karlić: Želi li nasljedovati Krista, čovjek uvijek nanovo u sebi treba nešto »prelomiti«

U Glasu Koncila od 7. siječnja 2024. (u tiskanom izdanju i na mrežnoj stranici) objavljen je intervju s predstojnikom Hrvatskoga mariološkog instituta prof. dr. sc. Ivanom Karlićem, s naslovom: “Želi li nasljedovati Krista, čovjek uvijek nanovo u sebi treba nešto ‘prelomiti'”.

Uz uvodne riječi, cijeli intervju se može pročitati na donjem linku:

U javnom prostoru stručnu je riječ teologa izvan blagdanskih prigoda i crkvenih neprilika rijetko čuti – nerijetko uz opravdanje da teologija ionako više veze ima s iracionalnom vjerom nego s racionalnom znanošću. No da su stvari posve suprotne, upozorila je nedavna vijest da će Državnu nagradu za znanost dobiti profesor zagrebačkoga KBF-a fra Ivan Karlić za sveučilišni priručnik iz – kristologije. Ipak, »Bogočovjek Isus Krist – 2. Mesija, Sin Božji i Spasitelj« – kako je naslovljen drugi svezak kristologije dr. Karlića u izdanju Kršćanske sadašnjosti – više je od znanstvenoga djela koje opravdava titulu prvoga sveobuhvatnoga hrvatskoga pristupa kristološkim temama. Autor, naime, već u uvodu upozorava da se kristologija ne tiče tek teologâ, nego i svih vjernika. Stoga smo razgovor o nagrađenoj knjizi posvetili aktualnim pitanjima iz života Crkve na koja se bez kristologije ne može odgovoriti.

https://www.glas-koncila.hr/dobitnik-drzavne-nagrade-za-znanost-fra-ivan-karlic-zeli-li-nasljedovati-krista-covjek-uvijek-nanovo-u-sebi-treba-nesto-prelomiti/

Predstavljen zbornik radova u čast fra Ljudevitu Antonu Maračiću

Zbornik radova u čast fra Ljudevitu Antonu Maračiću „Dani su čovjeka k’o oduljena sjena“ predstavljen je u srijedu 13. prosinca u samostanu franjevaca konventualaca na zagrebačkom Svetom Duhu.

O zborniku su govorili urednik dr. sc. Ivan Armanda te recenzenti dr. sc. Eldina Lovaš i izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta, a nazočnima se obratio i jubilarac fra Ljudevit Anton Maračić. Program je moderirao glavni urednik Veritasa fra Vladimir Vidović, dok je u glazbenom dijelu nastupio fra Antonio Knezović. Među brojnim uzvanicima, predstavljanju zbornika nazočio je i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua.

Na početku je fra Vladimir čestitao fra Ljudevitu te pročitao njegov životopis.

Potom je sve okupljene pozdravio provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić. Zahvalio je nunciju Lingui na pozdravnom slovu koje je napisao na početku zbornika te na otvorenosti, susretljivosti i pastirskoj blizini. Zahvalio je i uredniku zbornika dr. sc. Armandi bez kojega, kako je istaknuo, „zbornika ne bi ni bilo“ te suizdavaču Kršćanskoj sadašnjosti koja je, zajedno s Hrvatskom provincijom sv. Jeronima franjevaca konventualaca, izdala zbornik radova.

Riječi zahvale uputio je i svim suradnicima koji su doprinijeli nastanku zbornika te napose „glavnom uzroku“ nastanka toga djela, fra Ljudevitu. „Osim bogate ostavštine, naš fra Ljudevit i dalje stvara, proučava, piše i objavljuje, drugim riječima i dalje je otvoren Gospodinu da po njemu u ovom prolaznom ostavlja neprolazni trag“, naglasio je fra Miljenko.

Glavni urednik Kršćanske sadašnjosti dr. sc. Stjepan Brebrić obratio se okupljenima te istaknuo da fra Ljudevit nikada „nije imao računicu“ tijekom suradnje s Kršćanskom sadašnjosti. „To što smo mi njega uvrstili u red svojih uglednih suradnika, ovisi samo o njegovom prvorazrednom spisateljskom radu“, rekao je.

Recenzentica dr. sc. Lovaš rekla je da prisutnost i djelovanje franjevaca na hrvatskim prostorima ima dugu povijest. „Zahvaljujući njihovom pastoralnom, kulturnom i znanstvenom radu u svim razdobljima nacionalne povijesti, pa i najtežim, franjevačka se baština neupitno utkala u hrvatski identitet kojega je potom i sama tkala. Među brojnim zaslužnim duhovnim sinovima sv. Franje Asiškoga ističe se u naše doba fra Ljudevit Anton Maračić“, istaknula je.

Govoreći o zborniku, kazala je da sadrži gotovo 600 stranica te da je podijeljen u tri cjeline, kojima prethode uvodne riječi urednika Armande, provincijala fra Miljenka, dr. sc. Brebrića i apostolskog nuncija Lingue te stihovi Tuge Tarle, a na kraju su zahvalne riječi samoga svečara.

Prvi dio zbornika posvećen je životu i djelu fra Ljudevita Antona Maračića. Drugi, središnji dio, obuhvaća 16 znanstvenih radova iz područja filozofije, teologije te hrvatske crkvene i opće povijesti. U trećem dijelu zbornika osam je prijateljskih ogleda, obogaćenih osobnim osvrtima na poznanstvo, prijateljevanje i suradnju sa svečarom.

„Zaključno se može kazati da zbornik ‘Dani su čovjeka k’o oduljena sjena‘ na prikladan način odaje počast i izražava zahvalnost za svećenički, kulturni, novinarski, spisateljski i znanstveni rad fra Ljudevita Antona Maračića, koji je svojim životom i radom neupitno doprinio širenju franjevačke baštine, kulture i duhovnosti te poznavanju povijesti Crkve u Hrvata“, zaključila je recenzentica.

Potom je zbornik predstavio recenzent Patafta istaknuvši da, osim što je to djelo „iznimno kvalitetan znanstveni pothvat kojim se obilježavaju obljetnice čovjeka koji je svojim znanstvenim radom ostavio kvalitetan trag u publicistici i znanosti, ono sadrži niz kvalitetnih znanstvenih radova, renomiranih hrvatskih stručnjaka iz različitih znanstvenih područja“. Rekao je da sami zbornici radova po svojoj tematici često sadrže vrlo različite teme. „Međutim ovdje se pred čitateljima nalazi veliki broj tema koje na određeni način otvaraju prostor za znanstveno istraživanje i dublje proučavanje franjevačke baštine u hrvatskom narodu“, poručio je.

„Fra Anton Ljudevit Maračić, zaslužni publicist i znanstvenik, ubraja se među one franjevce koji su za svog životnog vijeka ostavili snažan trag u povijesno-društvenim mijenama druge polovice 20. i početka 21. stoljeća, te koji je svojim radom, ne samo ostavio pečat u ovome razdoblju, nego sustavno nastavio promovirati franjevačku znanstvenu, kulturnu i duhovnu misao na tragu velikana ovoga Reda iz ranijih razdoblja“, naglasio je izv. prof. dr. sc. Patafta.

„Ovaj zbornik je svakako osmišljen kao odavanje počasti ovom vrijednom znanstveniku i publicistu, međutim kvaliteta radova u zborniku pokazuje i veliku važnost stoljetne franjevačke prisutnosti među Hrvatima i oblikovanje hrvatske znanosti, kulture i duhovnosti, kao i stalne povezanosti s nacionalne stvarnosti s općom europskom i zapadnokršćanskom civilizacijom kroz osam stoljeća“, zaključio je.

Urednik zbornika Armanda istaknuo je da je fra Ljudevit prošle godine proslavio 60. obljetnicu svećeništva, a ove godine 85. rođendan te da je zbornik zahvala za njegovo služenje i rad tijekom tih godina. Svim autorima članaka i priloga te svima koji su omogućili objavljivanje i predstavljanje zbornika zahvalio je na suradnji. Potom se obratio fra Ljudevitu prisjetivši se najprije njihovog prvog susreta 2016. godine.

„Činjenica je da nas je ‘upoznala’ i ‘sprijateljila’ crkvena povijest, ali i da su potom, zahvaljujući vašoj ljubaznoj uslužnosti i prijateljskoj susretljivosti, nastali neki moji znanstveni radovi i knjige“, rekao je dodavši da je uvijek osjećao da u fra Ljudevitu ima iskrenog prijatelja. „No, prijateljstvo ipak nije prvi ni glavni razlog zbog kojega sam predložio objavljivanje zbornika radova u Vašu čast. Razlog za to prvenstveno je zahvalnost za Vaš novinarski, urednički, spisateljski i nadasve znanstveni rad, a on je zaista značajan“, istaknuo je dr. sc. Armanda. Zahvalio mu je na svemu što je činio i čestitao na dosljednosti i ustrajnosti u svećeničkom pozivu te na zaslužnom i bogatom novinarskom, uredničkom, spisateljskom i znanstvenom radu.

Na kraju se nazočnima obratio i svečar fra Ljudevit Anton Maračić. „Ništa precijeniti, a još manje podcijeniti. Ima netko tko će sve dobro procijeniti“, istaknuo je. Prisjetio se da je prije nekoliko godina pozvan sudjelovati na redovničkim danima u Splitu o temi „Redovnici, jeste li sretni?“, kazavši da je tada odgovorio da nije sretan, nego zadovoljan redovnik. Dodao je da sreća pripada vječnosti zbog svog trajnog stanja. „Zadovoljan sam čovjek, zadovoljan fratar i to potkraj života ističem s ponosom“, naglasio je fra Ljudevit.

Zahvalio je svima koji su dali svoj doprinos stvaranju i objavljivanju zbornika, subraći franjevcima te svima s kojima je tijekom života surađivao. Potom je autorima radova uručio primjerak zbornika. (Izvor: www.ika.hr)

Predstavljanje zbornika u čast članu HMI-a fra Ljudevitu Maračiću

“Dani su čovjekovi k’o oduljena sjena” naslov je zbornika radova u čast članu i nekadašnjem tajniku HMI-a fra Ljudevitu Maračiću.

Zbornik će biti predstavljen u srijedu, 13. prosinca 2023. u Zagrebu, na Svetom Duhu u 19.30 sati.

Više o svečanosti predstavljanja možete vidjeti u pozivnici:

Predstojnik HMI-a Ivan Karlić dobitnik Državne nagrade za znanost

Predstojnik HMI-a prof. dr. sc. Ivan Karlić dobitnik je ovogodišnje Državne nagrade za znanost. Od srca mu čestitamo na velikom trudu i želimo zagovor Majke Božje u njegovu daljnjem zauzetom djelovanju!

Više se može pročitati na sljedećem linku:

https://www.unizg.hr/nc/vijest/article/dobitnici-drzavne-nagrade-za-znanost-za-2022-godinu/