Predstavljen film “Lička Majka od utjehe” autorice Hrvojke Mihanović-Salopek

Lička majka od utjehe,  naziv je dokumentarnog filma o štovanju Bogorodice u Crkvi u Gospićko-senjskoj biskupiji autorice dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek, koji je predstavljen u Ogulinu, u Zavičajnom muzeju u petak 28. lipnja. Riječ je o 11. filmu snimljenom u organizaciji Hrvatske mariološke baštine, udruge Prosoli, Laudato TV te uz podršku Vijeća za kulturu HBK kao i Hrvatskog sabora. Autorica s uhodanim timom bilježi preko kamere specifičnosti mariološke baštine svake od hrvatskih biskupija a u njima pokazuje povijest crkve, umjetnost , glazbu i običaje.

Plodnu autoricu s područja povijesti hrvatske književnosti i profesoricu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predstavila je ravnateljica Zavičajnog muzeja Ogulin Ana Krznarić. Dr. Mihanović-Salopek je istaknula da svaka biskupija ima svoju specifičnost u arhitekturi a svima je zajedničko da su se Hrvati zbog teške povijesti redovito utjecali Majci Božjoj. Ono po čemu je specifična Gospićko-senjska biskupija je glagoljica kao nematerijalno kulturno dobro. Gospićko-senjski biskup Zdenko Križić navodi u filmu podatak da je Majci Božjoj posvećeno 18 župa, dok ima još 24 crkve ili kapele izgrađene u čast Blažene Djevice Marije. Patnja kojom su Hrvati bili izloženi u povijesti ojačala je njihovu vjeru, istaknuo je biskup Križić.

Autorica u filmu kamerom putuje od Lipe na Dobri i Gospe Karmelske na sjeveru, pa do Palanke i Marije pomoćnice na Zrmanji na jugu, od Male Gospe u Boričevcu, pa do Gospe od Arta u Senju. Pozornost je data i marijanskim svetištima Krasnom i Oštarijama.

Nakon predstavljanja filma predsjednik Društva prijatelja glagoljice i profesor na FER-u u Zagrebu dr. sc. Darko Žubrinić je progovorio o značaju glagoljaštva na području biskupije, s težištem na plodnog autora više knjiga s glagoljaškom  baštinom, fra Petra Runju koji je jedna dio svog života pastoralno djelovao u Ogulinu. Dr. Žubrinić je istaknuo da se knjige na glagoljici mogu naći u knjižnicama čak 27 zemalja Europske unije. Glagoljica je i značajno političko oružje posebno u Istri jer su pripomogli da je Istra nakon 2. Svjetskog rata pripoji matici zemlji.

Zvonko Ranogajec (https://gospicko-senjska-biskupija.hr)

Član HMI-a fra Ivan Dugandžić proslavio zlatnu misu

Večernjom svetom misom 24. srpnja koju je od 19 sati predslavio apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto, petorica franjevaca Hercegovačke franjevačke provincije, fra Ivan Dugandžić, fra Tomislav Pervan, fra Ante Kutleša, na službi u Međugorju, te fra Vitomir Musa na službi u Širokom Brijegu i fra Ante Leko na službi u Posušju, proslavili su svoje zlatne mise, 50 godina od prve mise.

Na početku je sve pozdravio međugorski župnik fra Marinko Šakota, kazavši kako je velika radost u Međugorju na uočnicu zaštitnika župe svetog Jakova kada se ”sa zahvalnošću Bogu i graditeljima sjećamo 85 godina od izgradnje križa na Križevcu i 50 godina od završetka izgradnje naše župne crkve”.

– Slavimo euharistiju, na koju nas naš Spasitelj Isus Krist poziva da blagujemo s njim i da se, slušajući njegovu riječ i hraneći se njime koji je Kruh života, postajemo njemu sve sličniji. Hvala ti, Gospodine, na daru ove petorice časne i zaslužne naše braće i tvojih svećenika! Hvala vam, draga braćo, na uzornom životu i plodnom djelovanju na njivi Gospodnjoj, kazao je fra Marinko.

Mons. Pezzuto na početku misnog slavlja sve je pozdravio i naglasio kako je ovo slavlje tipično franjevačko, a ”mi ćemo se svi udružiti, ne samo u lijepim željama, nego i u molitvi za ovu petoricu braće franjevaca koji slave pedeset godina svećeništva”.

– Molitva kršćanske zajednice je jako važna za svećenike u Crkvi, a zajedno s molitvom je važna i podrška, solidarnost, emocionalna podrđka onima koji su potrošili svoj život za druge, kazao je mons. Liugi Pezzuto osvrnuvši se u svojoj propovijedi na pitanje majke Zebedejevih sinova ”u korist povlastica za dvojicu sinova u kraljevstvu koje je Isus navijestio”.

– Prema evanđeoskoj poruci i prema kršćanskoj kulturi, pojmovi “autoritet” i “odgovornost” su sinonim za “spremnost na služenje”. Tako u igru ulazi ideja o “služenju”, jer “Sin Čovječji”, to jest, Poglavar mesijanskog kraljevstva „nije došao da bude služen, nego da služi.“

To znači da među nama, koji slijedimo Krista, “nema mjesta za dominaciju, autoritarnost, ambiciju i želju za vlašću”. I ako ste primijetili, sve to (dominacija, autoritarnost, ambicija i vlast) ruši društveno i crkveno zajedništvo, kao što se u biti dogodilo, kada se majka Zebedejevih sinova obratila Isusu kako bi tražila nešto u korist svojih sinova: ostali su se apostoli razgnjevili na dvojicu braće, na Jakova i Ivana, jer je „ponašanje njih dvojice izgledao kao nelojalna konkurencija u zajedničkoj ambiciji”, kazao je mons. Pezzuto, pojasnivši kako ”u crkvenoj zajednici, koja slijedi teološku viziju Crkve, koju nam je predstavio ekumenski Drugi vatikanski sabor, i u kontekstu opće hijerarhijske strukture koju je htio i uspostavio sam Krist, svaki član Crkve je značajan, u skladu sa “statusom” i “poslanjem” koji su mu povjereni”.

– To znači da, kao kršteni i krizmani, svi imamo pravo glasa i svi smo odgovorni za Crkvu, iako na različite načine. Zato smo svi mi, neovisno o hijerarhijskom položaju koji zauzimamo u Crkvi, dužni biti prisutni i djelatni u našim biskupijama, u našim župama, u našim redovničkim zajednicama, u našim kršćanskim i katoličkim udruženjima, prihvaćajući Isusov životni stil, sluge Boga Oca i ljudi. Ali mi nećemo moći dostojno ostvariti ovo zajedništvo u besplatnom služenju ako ne preuzmemo istu Kristovu sudbinu, koji je došao, osim da služi, također i da “da svoj život kao otkupninu za mnoge”, kazao je nadbiskup Pezzuto koji je pozvao sve a posebice franjevce koji slave pedeset godina svećeništva da uzdignemo ”svoju hvalu i zahvalnost Presvetom Trojstvu za ono što se udostojalo dati svakome od vas osobno, i preko vas svetoj Majci Crkvi”.

– Našoj se hvali svakako ujedinjuje i Djevica Marija, prema kojoj se njeguje posebna pobožnost u ovoj župi. Njoj se obratimo, “mi prognani sinovi Evini… u ovoj suznoj dolini”: neka nas zagovara kod Sina, koji gledajući Majku svoju i Majku našu, neće propustiti izliti na nas obilje svoga milosrđa, riječi su kojima je apostoslki nuncij u BiH Luigi Pezzuto zaključio svoju propovijed.

Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko na kraju se obratio zlatomisnicima i čestitao im zlatni jubilej, kazavši kako im je ”velike stvari učinio Svevišnji. Prije pedeset godina uvrstio vas je u red svojih svećenika, opečatio neizbrisivim biljegom svećeništva, i dao u vaše ruke svoje svete sakramente, i stavio u vaša usta svoju riječ, te vas poslao u svijet pozivati na obraćanje i prihvaćanje ponuđenog spasenja i da to činite na sve načine, sa svih krovova, u zgodno ili nezgodno vrijeme”

– Zahvaljujem Gospodinu za dar vašega života, zvanja i služenja, a svakome od vas na predanom životu i radu. Sve što je ovom Hercegovačkom franjevačkom provincijom i ovim krajem prohujalo u ovih pedeset godina i vas je, kao članove te provincije, itekako dotaklo, kazao je fra Miljenko, naglasivši kako su prošli kroz teška vremena i da im uz brojne radosti nije nedostajalo ni boli, ni suza.

Fra Ivan Dugandžić se na kraju, u ime svih zlatomisnika, zahvalio svima na organizaciji te onima koji su svojim dolaskom uzveličali ovo slavlje. Fra Ivan je spomenuo i trojicu braće koji su otišli u vječnost, a trebali su zajedno s njima slaviti zlatnu misu, to su fra Jozo Vasilj, fra Ljubo Vlašić i fra Dragan Škrobo. Darove od pape Franje, zlatomisnicima je podijelio mons. Luigi Pezzuto, kojemu je uz nadbiskupa Hosera i biskupa Ascolija mons. Giovannija D’Ercolea koncelebriralo još 137 svećenika. (medjugorje.hr)

Zahvalni za dugogodišnji profesorski rad na KBF-u Zagrebu te za dugogodišnje sudjelovanje u radu HMI-a, fra Ivanu Dugandžiću od srca čestitamo i želimo Božji blagoslov za njegovo sadašnje duhovno i pastoralno djelovanje u župi Međugorje.

Član HMI-a fra Gabrijel Jurišić proslavio dijamantnu misu i dobio nagradu

Član Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Gabrijel Hrvatin Jurišić proslavio je dijamantnu misu, 60. obljetnicu svećeništva 21. srpnja u Baškoj Vodi. Uz druge svećenike, sudjelovao i provincijal dr. fra Marko Mrše koji je održao prigodnu propovijed.

Na kraju slavlja provincijal je pročitao čestitku koju je slavljeniku iz Rima poslao general Franjevačkoga reda fra Michael Anthony Perry. Uime obitelji govorila je nećakinja Ana. Zbor je pjevao zahvalnicu „Tebe Boga hvalimo“ i himnu Domovini „Lijepa naša“. Slavljenik je udijelio blagoslov, a ceremonist je bio župnik fra Petar Vrljičak. Ministranti su vjernicima dijelili spomen-sličice.

Slobodna Dalmacija svake godine dodjeljuje tri nagrade za životno djelo: za umjetnost, znanost i novinarstvo. Ove godine Nagradu za znanost „Don Frane Bulić“ uredniku Zbornika „Kačić“ fra Hrvatinu Gabrijelu Jurišiću predao je dr. Miroslav Ivić u Galeriji umjetnina u Splitu. (https://ika.hkm.hr)

U zahvalnosti za njegovu vrijednu suradnju u Hrvatskome mariološkome institutu, fra Gabrijelu od srca čestitamo i molimo Božji blagoslov za njegov život i neumorno djelovanje.

Na Blagovijest proslavljen Dan HMI-a

Na svetkovinu Navještenja Gospodinova Hrvatski mariološki institut Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proslavio je svoj dan. Euharistijsko slavlje u crkvi sv. Martina predvodio je predstojnik prof. dr. sc. Ivan Karlić, u koncelebraciji više svećenika. Liturgijsko pjevanje predvodile su članice HMI-a s. Cecilija Pleša i izv. prof. dr. sc. s. Katarina Koprek.

U propovijedi prof. Karlić je, među ostalim, naglasio da drugi naziv današnje svetkovine Blagovijest jasnije izražava da je riječ o blagoj, dobroj vijesti koju je anđeo uputio Mariji, a to je priopćenje da je Marija puna milosti Božje, da je zbog svoje vjere i poniznosti našla milost u Boga i time postala zemaljska Majka Sinu Božjemu. Istaknuo je da se od Marije tražila velika hrabrost da, kao službenica Božja, prihvati anđelov navještaj. Nama je to možda razumljivo, ali onima udaljenijima od vjere takav govor djeluje čudnim, zamijetio je predstojnik Karlić. „Ni Mariji nije zasigurno bilo bolje, zasigurno je bila izvrgnuta ogovaranjima svojih poznanika, koji su na njezinu trudnoću mogli gledati samo zemaljskim očima. U tom smislu, njezino ‘Neka mi bude po riječi tvojoj!’ ima dodatnu snagu i poticaj da smo uvijek, bez obzira na okolnosti, pozvani u vjeri otkrivati i prihvaćati volju Božju, i ne samo onda kada ide ‘sve po mom’,“ kazao je predstojnik Karlić. Istaknuo je važnost molitve Anđeo Gospodnji kojom se tri puta dnevno sjećamo upravo sadržaja Navještenja Gospodnjega.

U drugom dijelu programa, koji se odvijao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, nazočne je pozdravio prodekan KBF-a doc. dr. Anto Barišić te HMI-u zaželio još mnogo godina plodnoga znanstveno-istraživačkoga rada.

Slijedilo je izlaganje članice HMI-a dr. sc. Mirele Hrovatin na temu „Štovanje BDM i zavjeti hodočasnika kao kulturološki fenomen“. Predstavila je povijesne i kulturološke temelje i razvoj zavjetne prakse kod katolika s posebnim osvrtom na hodočašće. Pojasnila je kako se u osnovi zavjetne prakse krije povezanost sa starijim pretkršćanskim poimanjem svijeta i svetoga, pa se neki aspekti zavjeta odnose na nekadašnje židovsko, praslavensko i praindoeuropsko usmeno pravo i obavezu održavanja danog obećanja u sklopu molitve. Pokazala je da su takvi stavovi u osnovi hodočasnikove potrebe redovnog odlaženja u svetišta posvećena Mariji ali i svecima, kao posebno određenom mjestu susreta čovjeka i svetoga kroz zavjetnu molitvu. Predstavila je različite motive zavjetnih molitava iz svetišta Majke Božje Bistričke, blaženog Ivana Merza i blaženog Alojzija Stepinca te utjecaje na odabir zavjetne molitve kod pojedinaca. Zaključno je pokazala kako se osobna pobožnost koja se odnosi na zavjete mijenjala u novije vrijeme, posebno nakon Drugog vatikanskog koncila, te je od molitve s obećanjem (u vidu dara, hodočašća i slično) prelazila postupno u običnu, jednostavnu molitvu ili nakanu bez posebnog obećanja ali sa značajnom promjenom osobnosti nakon takvog iskustva sa svetim koje posredno utječe i na poimanje društvenog okruženja i vlastitog mjesta u njemu.

Potom je predstavljen nedavno objavljeni zbornik radova „Mariologija nakon Drugog vatikanskog koncila: prihvaćanje, rezultati i perspektive“, čiji su urednici Tomislav Filić i Andrea Filić, koja je govorila o zborniku. Posebno se osvrnula na tri preminula člana HMI-a koji su sudjelovali na međunarodnom mariološkom kongresu u Rimu 2012. godine: na prof. Adalberta Rebića, koji je bio 25 godina predstojnik HMI-a, prof. Marijana Biškupa i dr. sc. Bruna Pezu. Kratko je predstavila radove zbornika te potom naglasila važnost Drugoga vatikanskog koncila i onih generacija koji su mu bili bliži od nas danas, a koje mi danas ne smijemo zaboraviti.

Doc. dr. sc. s. Valerija Kovač

 

HMI objavio radove s tri znanstvena mariološko-marijanska simpozija

A) Krajem 2018. godine HMI je objavio zbornik radova s međunarodnoga mariološko-marijanskoga simpozija održanoga u Rimu (2012.) godine pod naslovom: “Mariologija nakon Drugoga vatikanskoga koncila: prihvaćanje, rezultati i perspektive”. Zbornik su uredili članovi HMI-a Andrea i Tomislav Filić. U zborniku je objavljeno 12 radova:

1. Drugi vatikanski koncil i rasprave oko mariologije (Adalbert Rebić)
2. „Izvrstan i jedinstven primjer i Djevice i Majke – Eminenter et singulariter tum Virginis tum Matris exemplar (LG 63). Teološka interpretacija i ekumenske perspektive (Ivan Karlić – Marija Pehar)
3. „Kriza mariologije“ ili „marijansko pitanje“ nakon Drugoga vatikanskog koncila (Josip Šimić)
4. Majčinstvo Marije i Crkve u svijetlu intervenata zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera na Drugome vatikanskom koncilu i Šagi-Bunićeva govora o civilizaciji ljubavi (Andrea Filić – Vlado Košić)
5. Marijanska ukazanja – „proročke karizme“ za današnje vrijeme u poslijekoncilskoj mariologiji (Nela Gašpar)
6. Blažena Djevica Marija u spisima dr. Frane Franića, splitskog nadbiskupa i metropolita (Bruno Pezo)
7. Dr. fra Jeronim Šetka, apostol štovanja Bogorodice Marije (Hrvatin Gabrijel Jurišić)
8. Marijanske propovijedi o. Zlatana Plenkovića OP (Martina Begić – Marijan Biškup)
9. Marijanske homilije objavljene u Službi riječi od 1992. do 2011. godine (Tomislav Filić)
10. Liturgijsko štovanje Marije Majke Crkve u Bosni i Hercegovini nakon Drugoga vatikanskog koncila (Mato Zovkić)
11. Hrvatska marijanska svetišta u poslijekoncilskoj obnovi: prihvat i prilagodba na primjeru sinjskog svetišta (Petar Lubina)
12. Marijin lik u hrvatskim duhovnim šansonama. Glazbeno-liturgijsko-teološka pitanja i perspektive (Katarina Koprek)
U zadnjem dijelu zbornika objavljen je opširan popis hrvatske mariološke bibliografije od 2008. do 2011. godine, koju je priredio fra Petar Lubina.

 

B) Znanstveni radovi s XXIV. međunarodnog marijansko-mariološkog kongresa „Fatima sto godina poslije. Povijest, poruka i aktualnost“, održanog u Fatimi od 6. do 11. rujna 2016. godine, objavljeni su u teološkom znanstvenom časopisu Bogoslovska smotra 88 (2018.) 2.

Dotični broj časopisa uredila je izvršna urednica Bogoslovske smotre i članica HMI-a Andrea Filić. Objavljeno je devet radova:

1. Kršćanska eshatologija, privatne objave i eshatološki sadržaj fatimskih poruka (ukazanja) (Ivan Karlić)
2. Fatimska ukazanja i poruke – sto godina poslije (Josip Šimić)
3. Izazov povijesti u Fatimskoj poruci (Valerija N. Kovač)
4. Štovanje Srca Marijina – teološka interpretacija u svjetlu koncilske mariologije (Marija Pehar)
5. Gospa Fatimska u teologiji pape svetog Ivana Pavla II. (Anto Barišić)
6. Fatimski zahtjev za posvećenje Rusije i svijeta u teološkim promišljanjima Renéa Laurentina (Adrea Filić – Vanda Kraft Soić)
7. Aktualnost fatimske poruke u crkvama Gospe Fatimske u Crkvi u Hrvata (Petar Lubina)
8. Izabrani hrvatski teolozi o fatimskim ukazanjima s osobitim osvrtom na teološki doprinos Josipa Mlinarića (Ana M. Begić)
9. Tema Fatime u zbirci propovijedi Imakulata Leona Lovrenčića (Tomislav Filić)

 

C) Krajem 2017. godine Hrvatski mariološki institut objavio je zbornik „Štovanje Bogorodice na području Sisačke biskupije“ – zbornik radova mariološko-marijanskog simpozija povodom šeste obljetnice ponovne uspostave Sisačke biskupije, održanog u Sisku od 4. do 6. prosinca 2015. godine.

Zbornik je uredila tajnica HMI-a s. Valerija Kovač. U  zborniku je objavljeno 18 radova podijeljenih u tri tematska kruga (Povijesni tragovi, Štovanje Bogorodice i Umjetnička ostvarenja):

1. Između Siscije i Siska – Bogorodičini tragovi u mitskoj topografiji Sisačke biskupije (Vitomir Belaj – Juraj Belaj)
2. Crkve posvećene Blaženoj Djevici Mariji na području Sisačke biskupije prema popisu župa iz godine 1334. (Marija Mirković Belaj – Vitomir Belaj)
3. Ecclesia Beatae Virginis de Gorra – pitanje kontinuiteta Siscijanske biskupije (Spomenka Jurić)
4. O čemu nam govori broš iz Gore (Juraj Belaj)
5. Opatija Topusko u kontekstu života i duhovnosti cistercita (Daniel Patafta)
6. Sadržaj uništene čudotvorne slike Majke Božje iz Gore (Marija Mirković Belaj – Vitomir Belaj)
7. Marijanska svetišta u Sisačkoj biskupiji (Vlado Košić)
8. Župne crkve Sisačke biskupije posvećene Blaženoj Djevici Mariji (Petar Lubina)
9. Manifestacije marijanske pobožnosti i folklorna obilježja na području Sisačke biskupije (Manda Svirac)
10. Marijanske pobožnosti u sisačkoj Posavini s posebnim osvrtom na zavjete (Katica Mrgić)
11. Blažena Djevica Marija u puku Moslavine (Slavica Moslavac)
12. Ikonografija Bogorodice i (re)prezentacija zakladnika u Misalu biskupa Jurja od Topuskog (Milan Pelc)
13. Iluzionirana oltarna pala Majka Božja od sedam žalosti iz Stare Drenčine: ikonografska i biblijsko-teološka interpretacija (Valerija N. Kovač – Darko Tepert)
14. O ikonografiji sisačke Bogorodice zaštitnice (Petra Batelja)
15. Prilog poznavanju slikanih prikaza Blažene  Djevice Marije u Kutini i Kloštar-Ivaniću (Mirjana Repanić-Braun)
16. Dva kiparska prikaza Bogorodice s Djetetom na polumjesecu na području Sisačke biskupije (Vlasta Zajec)
17. Marijanske skladbe u glazbenom opusu Matije Ivšića (Katarina Koprek – Tihomir Prša)
18. Ivan Kukuljević Sakcinski i štovanje Bogorodice (Hrvojka Mihanović-Salopek)
U Dodatku su objavljena dva kraća priloga: Knjiga Čudesa Blažene Djevice Marije Ivanićke (Franjo Emanuel Hoško) i Svetište i proštenište Gospe Ivanićke (Franjo Emanuel Hoško).

 

D) Hrvatski mariološki institut priprema za objavljivanje još dva zbornika radova:

1. s nacionalnog mariološko-marijanskog simpozija  „Ususret jubileju 300. obljetnice obrane Sinja (1715.-2015.). Poruke o svetištu Gospe Sinjske i mariološka promišljanja nakon II. vatikanskog sabora“, održanog u Sinju od 19. do 21. rujna 2013. godine.

2. s nacionalnog mariološko-marijanskog simpozija „Gospina Bosna – pod okriljem Rajske Djeve“, održanog u Travniku od 10. do 13. svibnja 2018. godine.

 

Nova knjiga prof. dr. s. Nele Gašpar: „Marijanska ukazanja – ‘proročka karizma’ za naše vrijeme“

Na mrežnoj stranici „Kršćanske sadašnjosti“ (www.ks.hr) o knjizi je napisano sljedeće:

Ova sjajna knjiga, koja je bez sumnje proizvod autoričina iskustva dugogodišnjega sudjelovanja u radu Međunarodne teološke komisije za događanja u Međugorju, na najbolji način odgovara vremenu u kojem mnogi vjernici postavljaju utemeljena pitanja o marijanskim ukazanjima, a posebno u vezi Međugorja.

U njoj se, međutim, neće naći nikakav senzacionalistički sadržaj. Prije svega u njoj je riječ o odmjerenom, trezvenom, ali i obazrivom teološko-znanstvenom vrednovanju tematike marijanskih ukazanja. Na hrvatskome ozemlju nemamo djelo koje bi na ovako sveobuhvatan i znanstveno utemeljen način govorilo o načelima za prosudbu ukazanja te o samim ukazanjima Blažene Djevice Marije u XX. stoljeću.

„Autorica nam je na primjeru crkveno priznatih ukazanja podastrla crkveno i teološko promišljanje o takvim događanjima, utemeljeno na jasnim i preciznim temeljima crkvenoga učiteljstva i teologije“, piše o knjizi teologinja Marija Pehar.

„Ovo djelo predstavlja vrlo važan, za naše okružje i originalan znanstveni doprinos. Autorica vrlo kompetentno i argumentirano iznosi vjerodostojne činjenice oko samih događaja ukazanja, okolnostima u kojima su se zbivali te o odnosu crkvenih autoriteta prema tim događajima“, piše o knjizi Ivan Karlić.

Posljednji ispraćaj profesora Ivana Goluba

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u utorak 30. listopada 2018. godine u crkvi Krista Kralja na zagrebačkom Mirogoju sprovodnu misu i obrede za preminulog mons. Ivana Goluba u zajedništvu s biskupom banjalučkim mons. Franjom Komaricom, biskupom varaždinskim mons. Josipom Mrzljakom, biskupom sisačkim mons. Vladom Košićem, dekanom Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Marijem Cifrakom te mnogobrojnim okupljenim svećenicima i vjernicima.

Preminuo član HMI-a, profesor emeritus, akademik Ivan Golub

U KB „Sestre milosrdnice” u Zagrebu u 89. godini života i 62. godini svećeništva preminuo je profesor emeritus Ivan Golub, svećenik i teolog, znanstvenik i književnik, povjesničar kulture, vrhunski hrvatski intelektualac.

Srebrna povelja za knjigu članica HMI-a H. Mihanović-Salopek i H. Breko-Kustura

Članovi Vijeća za nagrade na čelu s predsjednikom Matice hrvatske Zagreb – akademikom Stjepanom Damjanovićem, dodijelili su na sjednici 16. lipnja 2018. Srebrnu povelju izdavaču i autorima za znanstveni rad: fra Mirku Mariću (uvodno slovo) dr. sc. Hani Breko Kustura (muzikološki dio knjige) i dr. sc. Hrvojki Mihanović-Salopek (najopširniji književni dio knjige), za ostvarenje knjige „Fra Petar Knežević: Gospin pjesnik i glazbenik“, gl. izdavač: Ogranak Matice hrvatske u Sinju.

Održana Svečana sjednica Hrvatskoga mariološkoga instituta

U redovnom godišnjem susretu predstavljeno je najprije izvješće o djelovanju HMI-a u 2018. godini. Među značajnijim aktivnostima su navedene: organizacija nacionalnoga mariološko-marijanskog simpozija „Gospina Bosna – pod okriljem Rajske Djeve“ u Travniku, od 10. do 13. svibnja 2018., sudjelovanje u organizaciji međunarodnoga simpozija „Osam stoljeća štovanja Gospe od anđela i prvog franjevačkog samostana“ u Trogiru, 18. i 19. listopada 2018., zatim proslava Dana HMI-a na KBF-u u Zagrebu, uz prigodni znanstveno-liturgijski program, 9. travnja 2018., postavljanje izložbe „Blažena Djevica Marija u hrvatskom pjesništvu“ na nekoliko kulturnih manifestacija te objavljivanje zbornika radova „Mariologija nakon Drugoga vatikanskog koncila: prihvaćanje, rezultati i perspektive. Zbornik radova XXXIII međunarodnog mariološko-marijanskog kongresa Rim 4.-9. rujna 2012.“

Dogovoren je program za proslavu Dana HMI-a 25. ožujka 2019. na KBF-u u Zagrebu. Euharistijsko slavlje predvodit će predstojnik prof. dr. sc. Ivan Karlić. Zatim će prigodno izlaganje „Štovanje BDM i zavjeti hodočasnika kao kulturološki fenomen“ održati dr. sc. Mirela Hrovatin, a urednici dr. sc. Andrea Filić i Tomislav Filić predstavit će zbornik radova s međunarodnog simpozija održanog u Rimu 2012. godine „Mariologija nakon Drugog vatikanskog koncila: prihvaćanje, rezultati i perspektive.“

Na svečanoj sjednici razgovaralo se, među ostalim, o održavanju sljedećega nacionalnoga mariološko-marijanskoga kongresa te o pokretanju znanstveno-istraživačkih projekata s mariološko-marijanskim temama.